Mostar obilježio Dan pravde: Sjećanje na presudu, poruke istine i poziv na suočavanje s prošlošću

U prepunoj dvorani Centar za kulturu Mostar u Mostaru sinoć je obilježen 29. novembar – Dan pravde, datum koji podsjeća na konačnu presudu izrečenu 2017. godine pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, kojom je šestorici zvaničnika paradržavne tvorevine tzv. „Herceg-Bosne“ izrečena ukupna kazna od 111 godina zatvora.

Skup su organizovali Memorijalni centar Mostar i Jedinstvena organizacija boraca Mostara, a program je otvorio predsjednik JOB-a Esad Kosić.

Presuda kao historijska prekretnica

Haška presuda iz 2017. godine potvrdila je postojanje Udruženog zločinačkog poduhvata, te jasno označila odgovornost tadašnjeg vrha Republika Hrvatska, predvođenog predsjednikom Franjo Tuđman, za agresiju na Bosna i Hercegovina. Sažetak presude sa ključnim kvalifikacijama pročitala je Maja Burić, podsjetivši da je cilj paradržavnog projekta bio uspostava hrvatske države u granicama dijela nekadašnje Banovine Hrvatske iz 1939. godine.

Promocija knjige „Krvavi siječanj“

Centralni dio večeri obilježila je promocija knjige „Krvavi siječanj“ autora Akif Agić, dugogodišnjeg reportera RTV BiH, koji je ratnih devedesetih izvještavao sa ratišta u Gornjem Vakufu i Srednjoj Bosni.

O knjizi su govorili promotori Safet Oručević, fra Ivo Marković, Alija Behram i sam autor. Agić je naglasio da knjiga donosi autentična svjedočenja o zlu koje je pogodilo Bosnu i Hercegovinu te da društvo, ni tri decenije kasnije, nije u potpunosti zaliječilo ratne rane.

– Ova knjiga je poziv na čuvanje istine i trajno pamćenje jednog od najtežih perioda naše novije historije – poručio je Agić.

Kritika slavljenja zločinaca

Safet Oručević je upozorio da zločini nad BiH, iako bi trebali pripadati prošlosti, danas bivaju relativizirani i čak slavljeni.

– Zločinci se proglašavaju herojima i svecima, a njihova djela najvećim nacionalnim dostignućima. Nema priznanja, kajanja ni traženja oprosta – kazao je Oručević, dodajući da je nakon rata bilo lakše ratovati nego graditi mir sa onima koji su rušili državu.

Fra Ivo Marković je u svojoj recenziji otvoreno rekao da je tzv. Herceg-Bosna bila uzrok bošnjačko-hrvatskog sukoba, te da su rat vodili politički i vojni lideri paradržavne strukture. Knjigu je ocijenio kao snažno antiratno svjedočanstvo koje treba služiti kao opomena budućim generacijama.

Alija Behram je ukazao da se u Mostaru i dalje slave strukture i lideri „Herceg-Bosne“, bez suočavanja s presuđenim zločinima i odgovornošću.

Pokajničko pismo Brune Stojića

Poseban emotivni trenutak večeri bilo je čitanje pokajničkog pisma Bruno Stojić, osuđenog na 20 godina zatvora. Pismo, upućeno 2022. godine Međunarodni mehanizam za krivične sudove, pročitao je Neđad Maksumić.

U pismu je Stojić priznao učešće u UZP-u, odgovornost za opsadu Mostara i ratne zločine, te se izvinio žrtvama i njihovim porodicama. Nakon toga je pušten na slobodu godinu i po prije isteka kazne.

Nagrada „Mimar mira“

U završnom dijelu programa dodijeljena su priznanja „Mimar mira“, koja dodjeljuje Centar za mir i multietničku saradnju Mostar. Ovogodišnji laureati su fra Ivo Marković i Akif Agić, za dugogodišnji angažman u promociji mira, odgovornosti, slobode mišljenja i izgradnji društva zasnovanog na pravdi, ravnopravnosti i poštivanju ljudskih prava.

Skup u Mostaru još jednom je podsjetio da istina i pravda, i osam godina nakon haške presude, ostaju temelj bez kojeg nema trajnog mira ni istinskog pomirenja.