Demić o problemu u Mostaru: Djeca sve češće žrtve prisilnog prosjačenja

Prema podacima Centra za socijalni rad Grada Mostara, od aprila ove godine do danas identificirano je i evidentirano 9 malodobnih osoba i 12 punoljetnih građana koje su prosjačile na području Mostara.

Njih je, kako ističu iz Centra za socijalni rad, u prosjačenju zatekao mobilni tim za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima Grada Mostara, koji je formiran u aprilu ove godine i kojeg uz njihove predstavnike čine i predstavnici Policijske uprave Mostar.

Osobe zatečene u prosjačenju u većini slučajeva poznate su uposlenicima Centra, kao korisnici prava i usluga iz socijalne zaštite.

Tvrde da se njima, pod određenim zakonom, omogućuje korištenje svih oblika prava i usluga iz socijalne i porodične zaštite, kao i korištenje usluga stručnog savjetodavnog rada.

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNK-a naveli su kako bi se djeca koja se zateknu bez pratnje roditelja ili staratelja na ulici ili u prosjačenju uz asistenciju pripadnika MUP-a, trebali preuzeti predstavnici Centra za socijalni rad i smjestiti ih u prihvatnu stanicu, dok se ne pronađu biološki roditelji ili hraniteljska obitelj ili smještaj u privremenoj ustanovi.

S obzirom da na području HNK-a nema prihvatnog centra, sa sigurnom kućom “Žena BiH” dogovoreno je da se ta djeca smjeste u razdoblju najduže do 48 sati dok se ne pronađe najbolje rješenje za njih ili ih se privremeno smjesti u Dječji dom u Mostaru, kažu iz resornoga ministarstva.

Kada su u pitanju odrasle osobe koje se zateknu u prosjačenju, prvo se utvrdi njihov identitet i porijeklo, a onda slijedi odgovarajući tretman, da li bolnica ili ustanova za smještaj ili neki drugi vid pomoći, ovisno o potrebi.

U Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNK-a nadaju se skorom otvaranju JU “Odgojni centar HNK” koji će, među ostalim, imati i takvu organizacijsku jedinicu.

Odgojni centar se, po riječima predsjednice Udruženja za obuku i razvoj “Dignitet” Edise Demić, spominje u Protokolu za prevenciju i postupanje u slučaju prosjačenja i drugih oblika iskorištavanja Grada Mostara. U tom dokumentu objašnjena je svrha odgojnog centra, a također se opisuju vlasti institucija: odgojno obrazovnih, centara za socijalni rad i zdravstvenih institucija, tužiteljstva i dr.

– Sve to lijepo piše, ali u praksi ne funkcionira. U Protokolu se navodi odgojni centar, kojeg nemamo. Također se u njemu poziva na konvencije o pravima djeteta, što jeste dobar pokazatelj i put kako bi trebalo biti u stvarnosti, ali mi u praksi ne možemo reći da je on u funkciji – izjavila je za Fenu Demić.

Smatra se kako je mnogo prostora za unaprjeđenje te bi se i obični građani trebali uključiti i reagirati na dijete na ulici koje prosi, odnosno da se prijavi policiji, a policija bi dalje trebala postupiti sukladno zakonu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *