Hrnjić: Ko zloupotrijebi sistem, isključio bih ga iz poljoprivrede, više ne bi dobio ni marku poticaja

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić govorio je o kontroli poljoprivrednih poticaja, otkrivenim nepravilnostima i mjerama koje je Ministarstvo poduzelo kako bi spriječilo zloupotrebe budžetskih sredstava. Istakao je da je u njegovom mandatu poljoprivrednicima isplaćeno više od pola milijarde maraka te da su pooštrene kontrole i izmijenjeni pravilnici doprinijeli većoj transparentnosti sistema.

Hrnjić je kazao da slučaj koji je posljednjih dana izazvao pažnju javnosti nije jedini te da vjeruje kako postoji još sličnih predmeta koji potiču iz ranijeg perioda.

‘Mogu biti ponosan na ono što smo mi uradili u zadnje tri godine, jer smo pokušali s sistemskim rješenjima, promjenom pravilnika, zatezanjem tih uvjeta poticaja doći u situaciju da u ove tri godine nemamo još uvijek slučajeva da možemo reći da je neko zloupotrijebio u ove tri godine’, rekao je Hrnjić za FTV.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo se uglavnom bavilo predmetima koji su ih zatekli iz ranijih mandata. Naveo je da je nakon 2012. godine ostalo oko 470 neriješenih predmeta kapitalnih ulaganja, od kojih je dio riješen prije njegovog dolaska, dok je njegov mandat dočekalo oko 70 neriješenih slučajeva.

Govoreći o konkretnom predmetu koji je aktueliziran u javnosti, Hrnjić je pojasnio da podnositelju zahtjeva poticaj nije bio isplaćen.

‘On je bio jedan od tih gdje je to zaustavljeno’, kazao je ministar, dodajući da su mnogi drugi odustali od svojih zahtjeva, vjerovatno svjesni da nisu bili u potpunosti u skladu s tadašnjim pravilima.

Istakao je da su raniji pravilnici omogućavali procjene vrijednosti investicija na osnovu nalaza sudskih vještaka, dok danas korisnici moraju dostaviti fakture i drugu relevantnu dokumentaciju kojom dokazuju stvarnu vrijednost ulaganja.

Hrnjić tvrdi da Ministarstvo danas provodi znatno detaljnije kontrole prije odobravanja sredstava.

‘Sve i jedan predmet kapitalnih ulaganja, bilo u čemu da se radi, a njih dobijamo nekoliko hiljada godišnje, obradili smo na način da smo svaku adresu posjetili, provjerili to sredstvo, taj objekat, tu opremu, vidjeli da li se to nalazi na terenu i tek onda odobravali poticaj’, rekao je.

Naglasio je da nakon isplate poticaja nadležnost prelazi na Federalnu upravu za inspekcijske poslove, koja provodi naknadne kontrole i utvrđuje eventualne nepravilnosti.

Govoreći o izmjenama zakonskih rješenja, Hrnjić je naveo da je Ministarstvo tražilo veće ovlasti kako bi zajedno s kantonima moglo provoditi intenzivnije kontrole na terenu, ali da predložene izmjene nisu dobile potrebnu podršku.

U tom kontekstu spomenuo je i slučaj curenja interne dokumentacije iz Ministarstva, koji je prijavljen Federalnoj upravi policije.

‘Ko god da je to radio, pa ako je i moj savjetnik, smatram da mora odgovarati i da se mora naučiti redu i da oni koji rade za državu moraju štititi njene institucije, njen budžet, a nikako raditi u korist nekih tamo pojedinaca’, poručio je.

Hrnjić smatra da građani ne mogu biti ključni faktor u otkrivanju zloupotreba jer uglavnom nemaju uvid u procese dodjele poticaja, te da se problem mora rješavati sistemski.

‘Moramo urediti sistem da što manje tako nešto ovisi i o ljudima, jer ljudi su, mi smo svi ljudi, skloni smo nekakvim dogovaranjima’, rekao je.

Dodao je da je Ministarstvo predlagalo korištenje modernih tehnologija u kontrolama, uključujući specijalizirana vozila i dronove, kako bi se olakšao nadzor na teško dostupnim terenima.

Govoreći o rezultatima borbe protiv zloupotreba, naveo je da su u posljednje tri godine donesene 13 pravosnažnih presuda za obmane prilikom ostvarivanja kredita ili poticaja.

‘To su pravosnažne presude. Obmana prilikom dobijanja ili kredita ili poticaja, to je krivično djelo’, rekao je Hrnjić.

Prema njegovim riječima, najveći broj presuda odnosi se na stočarsku i biljnu proizvodnju, a zbog utvrđenih nepravilnosti dvije veterinarske stanice i dva veterinara ostali su bez licenci za rad.

‘Svojim nečasnim radnjama su pomagali u izvršenju takvih, mogu slobodno reći, krivičnih djela’, istakao je.

Ministar je kao pozitivan primjer izdvojio program podrške mladim poljoprivrednicima, kroz koji je tokom 2025. godine 170 korisnika dobilo ukupno 7,7 miliona maraka za pokretanje poljoprivredne proizvodnje.

Govoreći o radu službenika Ministarstva, Hrnjić je istakao da se godišnje obrađuju hiljade zahtjeva te da zaposleni provode značajan dio vremena na terenu provjeravajući dokumentaciju i stanje prijavljenih investicija.

Na kraju je poručio da bi kazne za pokušaje zloupotrebe sistema trebale biti još strože.

‘Da se ja lično pitam, ko je probao zloupotrijebiti sistem, isključio bih ga iz poljoprivrede. Nikada više ne bi dobio ni jednu marku poticaja’, rekao je Hrnjić.

Dodao je da je tokom njegovog mandata uklonjen prostor za privilegovane korisnike te da svi moraju biti jednaki pred zakonom.

‘Ovdje nema više tajkuna, nema kumova, nema drugova, nema povlaštenih. Svi su jednaki pred zakonom’, zaključio je ministar, piše Federalna.ba.

OGLAS