Delić odgovorio na prijedloge poslodavaca: Reforme smo već pokrenuli, sada ih treba povezati u funkcionalan sistem

Politički direktor Naroda i Pravde i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić uputio je predsjedniku Udruženja poslodavaca FBiH Nihadu Imširoviću i direktoru Mariju Nenadiću odgovor na dokument „Šta poslodavci očekuju od vlasti“, u kojem su objedinjeni prioriteti i konkretni prijedlozi poslovne zajednice za unapređenje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.

Dokument smo pažljivo razmotrili jer pitanja koja ste otvorili neposredno utječu na sposobnost domaćih kompanija da rastu, investiraju i zapošljavaju, na sigurnost i položaj radnika, ali i na ukupnu ekonomsku stabilnost države. Posebno cijenimo što su prijedlozi strukturirani prema nivoima vlasti i nadležnim institucijama, što omogućava da se za svaku predloženu reformu jasno utvrde odgovornost, rokovi i način provođenja.

Prioriteti predstavljeni u dokumentu u velikoj su mjeri podudarni s politikama koje Narod i Pravda već provodi i programskim pravcem koji ćemo zastupati u narednom mandatu. To se posebno odnosi na nastavak fiskalnog rasterećenja rada, smanjenje neopravdanih parafiskalnih nameta, modernizaciju radnog zakonodavstva, reformu sistema posredovanja u zapošljavanju, digitalizaciju javne uprave, pojednostavljenje administrativnih procedura, usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, jačanje pravne sigurnosti, razvoj infrastrukture i ubrzavanje evropskih integracija.

Naš pristup polazi od jednostavne činjenice: bez snažne privrede nema novih radnih mjesta, održivih javnih finansija ni kvalitetnih javnih usluga. Istovremeno, nema dugoročno uspješne privrede bez stručnih, produktivnih i adekvatno plaćenih radnika. Zbog toga ekonomske i radne politike ne posmatramo kao sukob interesa poslodavaca i radnika, nego kao obavezu države da uspostavi ravnotežu u kojoj kompanije mogu rasti, radnici mogu dostojanstveno živjeti od svog rada, a pravila vrijede jednako za sve.

Takav pristup pokazivali smo i u resorima u kojima su kadrovi Naroda i Pravde imali neposrednu odgovornost.

U vrijeme upravljanja Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, među prvim aktivnostima pristupili smo ukidanju parafiskalnih nameta koji su godinama predstavljali nepotrebno opterećenje privrednicima. Administrativna obaveza koja nema opravdanu svrhu, niti je njena visina srazmjerna usluzi koju privredni subjekt dobija, za nas nije prihod koji treba čuvati, nego prepreka koju treba ukloniti.

U periodu pandemije koronavirusa, kada su brojne kompanije bile suočene s prekidima rada, gubitkom prihoda i ozbiljnom neizvjesnošću, sredstva koja su s federalnog nivoa doznačena Kantonu Sarajevo usmjerili smo u oporavak privrede i očuvanje radnih mjesta. Kanton Sarajevo bio je jedini kanton koji je ta sredstva u cijelosti iskoristio upravo za podršku privrednim subjektima u saniranju ekonomskih posljedica pandemije. Time smo pokazali da u kriznim vremenima država mora brzo reagovati i biti partner onima koji održavaju proizvodnju, pružaju usluge i čuvaju radna mjesta.

Istovremeno smo radili na promociji poduzetništva, povezivanju domaćih kompanija s međunarodnim tržištima i predstavljanju potencijala bosanskohercegovačke privrede. Nastup Kantona Sarajevo i naših privrednika na svjetskoj izložbi Expo Dubai 2020, održanoj tokom 2021. i 2022. godine, bio je prilika da domaće kompanije, proizvodi, inovacije i investicijski potencijali budu predstavljeni na jednoj od najvećih svjetskih poslovnih i razvojnih smotri.

Isti politički pravac nastavili smo u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike. Jedan od prvih strateških dokumenata usvojenih u ovom mandatu bila je Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH 2023–2030. godine. Strategijom je postavljen cjelovit pravac reforme tržišta rada: povećanje zapošljivosti stanovništva, usklađivanje znanja i vještina s potrebama privrede, jačanje sposobnosti privatnog sektora da otvara formalna radna mjesta, veće uključivanje teško zapošljivih kategorija te modernizacija institucija koje upravljaju tržištem rada.

Strategija jasno utvrđuje da evidencije nezaposlenih ne smiju ostati administrativni spiskovi, službe za zapošljavanje ustanove čija se uloga svodi na vođenje evidencija, a programi zapošljavanja sami sebi svrha. Njihov osnovni zadatak mora biti aktivno povezivanje ljudi koji traže posao s poslodavcima kojima su potrebni radnici.

Upravo zato već duže od dvije godine ulažemo izuzetne napore u donošenje Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Cilj zakona je razdvojiti aktivne tražioce posla od osoba koje se na evidencijama nalaze radi ostvarivanja drugih prava, omogućiti realniju sliku raspoložive radne snage, modernizirati rad javnih službi za zapošljavanje i osigurati veće uključivanje poslodavaca u kreiranje i provođenje programa zapošljavanja.

Zakon je pripreman kroz konsultacije sa socijalnim partnerima, kantonima, službama za zapošljavanje i stručnom javnošću. Prošao je složenu proceduru usaglašavanja zbog podijeljenih nadležnosti između Federacije i kantona. Kada, što je opće poznata činjenica HDZ – HNS, HDZ 1990, SDA i SBiH, nisu dali Zakonu potrebnu podršku u Parlamentu Federacije BiH, nismo od njega odustali. Analizirali smo iznesene primjedbe, dodatno usaglasili tekst i ponovo ga uputili u parlamentarnu proceduru.

Ustrajavanje na ovom zakonu najbolje pokazuje koliko ozbiljno pristupamo reformi tržišta rada. Bez njegovog usvajanja ne možemo dobiti pouzdane podatke o stvarno raspoloživoj radnoj snazi, kvalitetno planirati programe zapošljavanja niti službe za zapošljavanje pretvoriti u aktivne posrednike između radnika i poslodavaca. Zato ćemo nastaviti insistirati na njegovom donošenju sve dok ova reforma ne bude provedena.