Obilježena 33. godišnjica zločina nad hrvatskim civilima u Grabovici

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je u srijedu u Grabovici, gdje je obilježena 33. godišnjica stradanja 33 hrvatska civila, da Bosna i Hercegovina ne može izgraditi stabilno, demokratsko i evropsko društvo bez suočavanja s ratnom prošlošću i rasvjetljavanja sudbine svih žrtava.

Čović je, obraćajući se okupljenima na obilježavanju godišnjice zločina, kazao da je posebno važno što se i nakon više od tri decenije čuva sjećanje na ubijene civile.

„Drago mi je da se okupljamo 33 godine nakon ovog stravičnog zločina, upravo za 33 žrtve naše Grabovice. Broj 33 je znakovit, barem kada su u pitanju katolici i Hrvati“, rekao je Čović.

Istakao je da komemoracija ne smije biti samo podsjećanje na tragediju, već i trajna opomena budućim generacijama.

Prema njegovim riječima, društvo u Bosni i Hercegovini neće moći istinski krenuti naprijed ukoliko se ne otvore pitanja ratnih zločina, nestalih osoba i odgovornosti za počinjena djela.

„BiH nikada neće profunkcionirati kao normalno, evropsko, civilizirano društvo dok ne raščistimo s prošlošću, s našom historijom“, poručio je.

Posebno je pozvao sve koji eventualno imaju informacije o sudbini nestalih žrtava da ih podijele s nadležnim institucijama i porodicama koje decenijama čekaju odgovore.

„Ako oni koji su činili zločine, oni koji su ih naredili i oni koji su ih proveli imaju ikakve savjesti i odgovornosti prema svojoj djeci i svojim porodicama, neka barem otkriju mjesta gdje su pokopali žrtve ili kažu šta se s njima dogodilo“, kazao je Čović.

„Ne smijemo ostati zarobljeni u blatu prošlosti“

Čović se osvrnuo i na aktuelne reakcije u Bosni i Hercegovini nakon smrti i sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i na prisustvo pojedinih predstavnika političkog vrha Republike Srpske njegovom posljednjem ispraćaju.

Kazao je da razumije bol svih porodica koje su izgubile svoje najbliže, naglasivši posebno patnju majki koje su tokom ratova ostale bez djece i članova porodice. „Majke i žene najveća su žrtva svakog rata. One najviše nose patnju. Uglavnom nisu nosile oružje i uniforme, a patnja je išla preko njihovih leđa. Moramo razumjeti svaku majku koja žali za svojima“, rekao je.

Prema njegovim riječima, društvo koje odbija suočiti se s vlastitom prošlošću rizikuje da iste podjele i sukobe prenosi na buduće generacije. „Dok ne raščistimo s historijom, bojim se da ćemo biti zakopani u blatu prošlosti. To nikako nije dobro“, poručio je.

Na pitanje treba li krivično odgovarati za veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, Čović je kazao da je zakon po tom pitanju jasan. „To je pravna država, poštovali je ili ne. Tamo je vrlo precizno napisano kakav je odnos svakoga od nas kada je u pitanju zločin“, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

U akciji “Neretva 93.” pripadnici Armije BiH ubili su 33 civila, među kojima četverogodišnju djevojčicu Mladenku Zadro, dok je najstarija žrtva bio 87-godišnji Marko Marić. Od 33 ubijenih, njih 17 se još vodi kao nestalo, samo dva tijela su kompletna, a od većine stradalih pronađeni su samo dijelovi tijela.

Prema obdukcijskom nalazu na Patološkom odjelu KBC-a Firule u Splitu, iskazima svjedoka i naknadnoj rekonstrukciji događaja, zaključeno je da je većina žrtava ubijena na veoma okrutan način.

Za zločin u Grabovici pred domaćim sudovima odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubojstva, dok za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zapovjednu odgovornost nitko nije odgovarao.

Na devet godina zatvora osuđen je Mustafa Hota, na deset godina Enes Šakrak, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju za zločin u Grabovici pravomoćno je oslobodio kaznene odgovornosti načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića.