Majda Behrem Stojanov (DF): Dok se ne smanje nameti na plate, kanton mora biti žirant našoj omladini

Majda Behrem Stojanov, kandidatkinja Demokratske fronte za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona pod rednim brojem 2, magistrica je prava i doktorantica Evropskog prava s više od dvadeset godina iskustva u nevladinom sektoru.

Kroz dugogodišnji angažman u Centru za civilne inicijative (CCI) neposredno je pratila, analizirala i kritikovala rad institucija vlasti. Kao menadžerica, upravljala je višemilionskim međunarodnim projektima i velikim timovima širom Bosne i Hercegovine.

U svom prvom velikom intervjuu na početku izborne kampanje, Behrem Stojanov otvoreno govori o razlozima zbog kojih ulazi u političku arenu, sistemskom urušavanju zdravstvenog sistema, ekološkoj devastaciji u kantonu, te konkretnim rješenjima koja Demokratska fronta nudi za podršku mladima i radnicima u realnom sektoru.

Hercegovacki.ba: Gospođo Behrem Stojanov, nakon više od dvadeset godina uspješne karijere u nevladinom sektoru, gdje ste vodili najveće mirovne projekte u BiH i kroz rad u CCI-ju (Centru za civilne inicijative) direktno pratili i analizirali rad vlasti, odlučili ste ući u političku arenu. Kao magistar prava i doktorant koja se čitav život obrazuje, zašto ste izabrali baš ovaj trenutak i zašto Demokratska fronta?

Majda Behrem Stojanov: Kroz svoj dugogodišnji rad u nevladinom sektoru, posebno prateći rad institucija vlasti kroz CCI i rukovodeći velikim mirovnim i razvojnim procesima, navikla sam na surovu disciplinu i pravila koja su zapravo identična realnom sektoru. U ozbiljnom nevladinom sektoru novac ne pada s neba i niko vam ga ne poklanja zato što mu se sviđate. Sredstva se mukotrpno namiču na zahtjevnom međunarodnom tržištu kroz vrhunske projekte i programe. Lično sam upravljala višemilionskim međunarodnim projektima i velikim timovima na nivou cijele Bosne i Hercegovine. U takvom sistemu, gdje vas strani donatori i stroge međunarodne revizije prate u stopu, nema mjesta za improvizaciju, kaprice i nerad. Za svaku marku morate opravdati jasan i mjerljiv rezultat na terenu.

S druge strane, predugo s terena posmatram kako se u našem kantonu javni novac troši netransparentno i bez ikakve lične odgovornosti, uz stalna opravdanja da se „nešto ne može“. Upozoravati iz civilnog sektora više nije dovoljno. Vrijeme je za prelazak u arenu gdje se donose odluke.

Pored toga, ja sam majka dvoje odrasle, obrazovane djece koja danas rade u tom privatnom sektoru. Kao majka, ali i kao pravnica, ogorčena sam činjenicom da našom političkom scenom predugo upravljaju potkapacitirani likovi koji glume elitu, izigravaju rok zvijezde, ponašaju se nedodirljivo i vode politiku po principu „poslije nas potop“. Dosta nam je parola. Ja u politiku ulazim jer želim da radim za svoju djecu, za njihovu djecu i za svu našu djecu u ovom kantonu. Ne želim da im ostavimo užas, dugove i spaljenu zemlju.

Demokratska fronta u HNK danas donosi upravo ono što nam očajnički treba – stvarno osvježenje, ozbiljne, odgovorne i hrabre ljude koji se ne boje uhvatiti u koštac sa stvarnim problemima. Imamo sjajan, podmlađen tim i izuzetnu sinergiju. Moj partnerski odnos sa Armanom Zalihićem, koji je istinski motor te nove, pokretačke energije i hrabrosti na terenu, dokaz je da imamo ljude koji su spremni preuzeti odgovornost i uvesti red, a ne praviti estradu od politike.

Hercegovacki.ba: Jedan od stubova programa Vašeg tima, o kojem ćete tokom kampanje glasno govoriti, jeste reforma zdravstvenog sistema u HNK. Najavljujete ukidanje zdravstvenih markica i rješavanje geografske diskriminacije pacijenata. Kako to planirate provesti u djelo?

Majda Behrem Stojanov: Zdravstveni sistem u HNK je ogledalo nepravde i nefunkcionalne administracije, a mi smo svi na kraju dana pacijenti i najbolje znamo šta ne štima. U našem timu imamo dosta ljekara i zdravstvenih radnika koji iznutra vide ove anomalije i tačno znaju kako se sistem može i mora unaprijediti. Najbolji dokaz za to je naša dr. Lamija Duranović, kandidatkinja Demokratske fronte i direktorica Kantonalne bolnice Safet Mujić, koja je u praksi pokazala kako se i pod kojim standardima treba raditi u zdravstvu. To je jedina zdravstvena ustanova u kantonu koja nema poreskog duga, koja je nakon dvadeset godina već dvije godine uzastopno isplatila radnicima regres i uložila značajan novac u infrastrukturu i povećanje medicinskih usluga.

Ali cijelo zdravstvo mora bilježiti takve rezultate. Mi moramo imati jasnu strategiju da sve zdravstvene ustanove u kantonu konačno izađu iz gubitaka, da građanima pruže maksimalnu uslugu, a ljekarima i kompletnom medicinskom osoblju obezbijede dostojanstvene i dobre uslove za rad.

Nedopustivo je da Zavod zdravstvenog osiguranja HNK od naših građana godišnje naplati više od dva i po miliona maraka za markice. Dok je većina drugih kantona u Federaciji BiH davno ukinula ovaj namet, građani HNK su i dalje primorani da ga plaćaju. U budžetu Zavoda koji iznosi rekordnih 261,5 miliona maraka, tih 2,5 miliona je zanemariva stavka, ali je za naše penzionere, nezaposlene i porodice ogroman dodatni teret.

Pored toga, u kantonu vlada brutalna geografska diskriminacija. Pacijenti iz Neuma, Stoca, Čitluka, Jablanice, Konjica, Prozora, Ravnog troše ogroman vlastiti novac samo na prevoz do Mostara da bi obavili specijalistički pregled, izvadili specifične nalaze ili primili terapiju. Trenutni pravilnik predviđa refundaciju troškova samo ako se upućujete na liječenje van kantona ili države. To znači da ako živite unutar granica HNK, prevoz vam niko ne plaća. Mi to moramo mijenjati.

Ono što me kao pravnicu dodatno zgražava jeste birokratsko mrcvarenje bolesnih ljudi. Naš sistem tjera pacijente da se bore sa administracijom i skupljaju stotine papira, potvrda i nalaza da bi ostvarili svoja osnovna prava ili refundirali mizerne iznose. To mora biti olakšano. U 21. vijeku to se mora rješavati jednim klikom kroz digitalizaciju sistema. Ne smijemo tjerati bolesne ljude da hodaju od šaltera do šaltera ganjajući sopstveni novac. Tražit ćemo hitno ukidanje markica, subvencioniranje međugradskog prevoza unutar kantona i uvođenje mobilnih specijalističkih timova koji će dolaziti pacijentima u udaljenija mjesta.

Hercegovacki.ba: Glasno najavljujete i podršku mladim parovima, onima koji planiraju porodice, te porodiljama u privatnim firmama. Političarima su u kampanjama uvijek puna usta mladih, ali šta se na terenu u Hercegovini stvarno radi za njih?

Majda Behrem Stojanov: Svjedoci smo da su političarima u svakoj predizbornoj kampanji puna usta mladih, a u praksi se dešava potpuno suprotno – svjedočimo uvođenju novih nameta i ukidanju subvencija za vrtiće na gradskim nivoima. Danas u Hercegovini imamo situaciju da mladi ljudi u svojim tridesetim godinama i dalje žive u roditeljskim domovima jer je kupovina stana postala apsolutna nemoguća misija. Ta povlastica je rezervisana uglavnom za dio klike na vlasti, koja preko stranačkih veza dobije posao u javnim ustanovama ili javnim preduzećima.

Kao žena i majka, vrlo dobro znam kako je kada nemate porodiljski odsustvo i sistemsku sigurnost. Prvi put u životu sam ostala bez posla kada sam rodila kćerku. Kada sam rodila sina, morala sam se vratiti na posao nakon samo 15 dana. To je apsolutno nenormalno i surovo, i iako je bilo davno, nedopustivo je da mlade žene i parovi danas u privatnom sektoru i dalje prolaze kroz slične strahove i neizvjesnosti. Mi pod hitno moramo osigurati da mlade majke u privatnom sektoru imaju potpuno iste uslove i stopostotnu sigurnost kao i one koje rade u državnom aparatu.

I rješenje uopšte nije u tome da stalno udaramo po privatnim poslodavcima, kako to obično slušamo od vladajućih struktura. Poslodavci u realnom sektoru jedva preživljavaju pod teretom ogromnih poreza i doprinosa koje im nameće država. Rješenje je u budžetu. Da kanton iz budžeta u potpunosti preuzme i osigura stopostotno finansiranje porodilja u realnom sektoru, potrebno je izdvojiti tek oko jedan posto ukupnog budžeta. Za kanton je to sitniš, a za te mlade porodice to je sve. Puna porodiljska sigurnost i pomoć u kupovini stana su ključne stvari koje će zadržati našu omladinu.

Takođe, moramo raditi na tome da privatni sektor postane san mladog, sposobnog i preduzetnog čovjeka koji želi da uči čitav život i stvara novu vrijednost, a ne javne institucije u kojima se ljudi mentalno penzionišu već u tridesetoj godini. Zato moramo uvesti zapadni koncept i standard onoga što se tamo naziva javni sluga. Ljekari, profesori i administratori zaposleni u državnoj administraciji moraju shvatiti da su oni tu isključivo da služe narodu i građanima koji ih plaćaju, a ne obrnuto. Kada na taj način počnemo posmatrati te poslove, u javne institucije će dolaziti potpuno drugačiji tip ljudi – oni stručni, odgovorni i empatični. Javni sektor više ne smije biti posmatran kao stranački plijen za udomljavanje podobnih uhljeba koji u svom životu nisu zaradili ni marke nigdje drugdje mimo državnih jasala. Naravno, u javnom sektoru ima izuzetno vrijednih ljudi koji pošteno rade svoj posao i mi ne otvaramo front protiv njih. Naš front je protiv sistema koji je obezvrijedio radnika u realnom sektoru, a podobnima podijelio stanove i sigurne fotelje. Naš konkretan prijedlog jeste osnivanje Kantonalnog garantnog fonda. Dok se ne smanje porezi na plate, kanton sa svojim budžetom od 440 miliona maraka mora biti žirant našoj omladini iz privatnog sektora za njihove stambene kredite kako bi lakše došli do doma. Sve drugo mimo toga su priče za malu dječicu.

Hercegovacki.ba: Zaštita okoliša je Vaša cjeloživotna strast, a svjedoci smo da se Hercegovina danas suočava s agresivnim prostornim intervencijama. Kako gledate na upravljanje prirodnim resursima u kantonu, od ekoloških crnih tačaka do planova za klimatske promjene?

Majda Behrem Stojanov: Čitav život sam gorljivi privatni i profesionalni zagovornik zaštite okoliša, i ono što se danas radi našoj prelijepoj Hercegovini u meni budi nevjerovatan bijes. Mi doslovno ubijamo i bjesomučno bušimo sopstvenu zemlju zbog privatnih interesa pojedinaca bliskih vlasti. Kada naš kanton pogledate odozgo, iz zraka, ta brda izgledaju kao da su ih crvi izbušili. Sve je podređeno divljoj betonizaciji i stihijskoj gradnji gigantskih solarnih parkova bez ikakvog dugoročnog plana, strateških studija uticaja i ekološkog reda. Istovremeno, šume se bjesomučno i ilegalno sijeku na svakom koraku, dok kanton jedini u FBiH nema Zakon o šumama, što otvara prostor potpunom bezvlašću. Kamenolomi niču gdje god ko poželi, a kanton je preplavljen ilegalnim deponijama – o ekološkoj katastrofi mostarskog Uborka i lažnim obećanjima o zatvaranju da i ne govorim.

Čini se da ovu našu zemlju, a posebno naš kanton, nosi opasna stihija i da u ovom sistemu nema pilota koji zna i hoće da upravlja. U eri dramatičnih klimatskih promjena i ekstremnog zagrijavanja, mi ne sadimo apsolutno ništa, već samo betoniramo. Da li se mi uopšte pripremamo sa proizvodnjom hrane za potpuno nove klimatske prilike koje su već tu? Ne, vlast o tome uopšte ne razmišlja.

Zemljište u HNK je prirodno podložno eroziji. Kada bagerima ogolite brda i posiječete šume, ostavljajući goli beton pod suncem, direktno utičete na drastično podizanje temperatura. Što je najgore, time se direktno ugrožavaju životi i imovina mještana. Prve jače bujične kiše na takvom ogoljenom, izbušenom tlu pokrenut će stravične bujične poplave i klizišta koja će se obrušiti direktno na ljudske kuće. Najbestidniji primjer tog kriminala i selektivne pravde jeste kamenolom u Bijeloj, gdje se obrušilo cijelo brdo, a ogroman ekološki kriminal i ugrožavanje života prolaze nekažnjeno jer su u pitanju povlašteni pojedinci. S druge strane, obični građanin će za najmanju administrativnu glupost odmah dobiti prekršajni nalog na kućnu adresu. Cijena ovog nemara biće stravično visoka ako hitno ne zaustavimo ovaj trend i ne zaštitimo naše rijeke i šume.

Pogledajte i našu rijeku Neretvu – ona je ugrožena i ekološki devastirana na cijelom svom toku, od Konjica, preko Mostara, pa sve do Čapljine i Metkovića. Svi u Mostaru dobro znaju da su kolektori prevara stoljeća. Stotine miliona maraka su uložene, a sirova kanalizacija i fekalije i dalje nesmetano teku direktno u našu smaragdnu Neretvu na brojnim gradskim ispustima. Mostar svake godine izdvaja stotine hiljada maraka samo na odvoz sumnjivog mulja s prečistača u Rodoču, dok sistem guta milione, a rijeka je i dalje zagađena. Vlast se ponaša kao da sutra ne postoji, a mi to moramo i hoćemo zaustaviti.

Hercegovacki.ba: Tokom ove kampanje s Armanom Zalihićem i ostatkom tima obilazite cijeli kanton, od juga do sjevera. Zašto tvrdite da je Jablanica ostavljena na cjedilu?

Majda Behrem Stojanov: Zato što je to činjenica. Jablanica je decenijama bila privredno i tranzitno srce ovog dijela BiH. Odlukom vlasti da trasa autoputa na Koridoru Vc potpuno zaobiđe Jablanicu, ova opština se svjesno pretvara u saobraćajno slijepo crijevo na staroj magistrali M-17. To je direktan ekonomski udar na lokalni turizam, ugostiteljstvo i privredu. Mi nećemo dozvoliti da Jablanica bude zaboravljena. Tražit ćemo da kanton i federacija hitno investiraju u modernizaciju pristupnih i spojnih cesta, te u osnivanje novih poslovnih zona kako bi se nadoknadio izgubljeni potencijal. HNK se mora razvijati ravnomjerno, a ne samo tamo gdje politički moćnici imaju svoje privatne interese.

Hercegovacki.ba: Fokus vašeg tima je i na zaštiti kulturno-istorijskog naslijeđa, s posebnim osvrtom na devastirano Partizansko groblje u Mostaru. Zašto vam je ta lokacija toliko važna?

Majda Behrem Stojanov: Za naš tim Partizansko groblje nije samo slomljeni kamen i prostor za skupljanje jeftinih političkih poena pred izbore. Za mene lično, to je i porodični ponos. Moj djed je bio partizan, borac koji je prošao pakao Neretve i Sutjeske boraveći na pravoj strani istorije. Zato najbolje znam da antifašizam nije, niti smije biti, privatno vlasništvo nijedne političke stranke. On se ne dokazuje prigodnim govorima jednom godišnje dok spomenik iza leđa propada. Antifašizam je svakodnevna borba protiv podjela, protiv nepravde i protiv sistemskog pokušaja brisanja prošlosti ovog grada. Sramotno je da grad, kanton i Federacija godinama prebacuju odgovornost s jednih na druge dok se kompleks uništava. Mi nudimo jedino realno institucionalno rješenje: trajno budžetsko finansiranje iz kantona, potpunu obnovu kompleksa, te uvođenje stalnog fizičkog i video-nadzora.

Hercegovacki.ba: Vaši predizborni bilbordi sa jednostavnim sloganom „Građanska. Zemlja ljiljana“ privukli su veliku pažnju širom Hercegovine. Simbol ljiljana je i danas predmet političkih konflikata u kantonu, ali i simbol ogromne, ponovo probuđene popularnosti u narodu. Kako vi definišete tu poruku?

Majda Behrem Stojanov: Mi smatramo da se niko u ovoj zemlji ne smije i ne treba stidjeti onoga što je u našoj istoriji dobro, čisto i slavno. Antifašizam i ljiljani su upravo to – dvije najsvjetlije, najslavnije tačke našeg identiteta kojih niko ne treba da se odriče. Ljiljan je naš autohtoni bosanskohercegovački simbol, kraljevski simbol sa prve međunarodno priznate zastave Republike Bosne i Hercegovine pod kojom se branila gola sloboda i goli opstanak svih njenih građana. To što ga politike podjela pokušavaju pretvoriti u predmet konflikta je njihov problem, jer oni bježe od zajedničke istorije.

Za naš tim, taj slogan spaja našu prošlost i našu budućnost. Građanska država je jedini garant da će svaki čovjek u ovoj zemlji biti jednak na svakom njenom pedlju. Ljiljani su simbol dostojanstva, čestitosti i slobode. Kada spojite te dvije ideje, dobijate viziju države u kojoj se ponosimo svojim naslijeđem, a živimo po najmodernijim evropskim demokratskim standardima. Zato je ta poruka tako toplo i masovno prihvaćena među ljudima na terenu – jer budi ponos, a nudi rješenje.

Hercegovacki.ba: Građani u Mostaru i HNK su vidno razočarani političkim scenama. Mnogi koji su godinama glasali za nominalno građanske opcije osjećaju se izdano zbog raznih koalicija i ustupaka koji su napravljeni na štetu države u sklopu takozvane Trojke, dok se Vama i Demokratskoj fronti često spočitava da ste previše bliski SDA. Gdje je tu istina i šta vi nudite kao alternativa?

Majda Behrem Stojanov: Potpuno razumijem i dijelim razočarenje naših sugrađana. Ljekari, profesori i obični radnici su s pravom ogorčeni jer su gledali kako oni koji su se kleli u građanske vrijednosti preko noći, zbog ministarskih fotelja i beneficija, kapituliraju pred politikama podjela i bukvalno predaju ključne poluge moći u kantonu u ruke HDZ-a. Ta vrsta izdaje principa stvorila je apatiju. Kada nam oni koji su napravili takve bolne kompromise prigovaraju da smo nečiji „privjesak“, oni zapravo samo pokušavaju oprati vlastitu nečistu savjest i opravdati svoje provale na sceni.

Demokratska fronta u HNK danas je jedina stvarna, čvrsta i principijelna građanska alternativa. Mi nismo ničiji privjesak, niti nas zanimaju fotelje pod uslovima kapitulacije. Pogledajte naš tim u HNK i Mostaru – to su obrazovani, ostvareni ljudi koji ne žive od politike, već žele promijeniti sistem. Imamo sjajan, podmlađen kantonalni odbor u kojem vlada ogromna energija i međusobno povjerenje, a naš zajednički rad i dokazani integritet na terenu su garant da se ne prodajemo za pozicije. Vrijeme je da se građani trgnu iz apatije. Ako želimo stvarne promjene, ne možemo ostati kući ili glasati za ove koji su nas već izdali. Imamo sjajan tim, imamo plan, i spremni smo položiti račune građanima.

Hercegovacki.ba: Koja je vaša završna poruka biračima u HNK?

Majda Behrem Stojanov: Mi ne obećavamo čuda, jer je građanima dosta lažnih obećanja. Obećavamo odgovornost, transparentne odluke, stručne ljude i vlast koja će konačno slušati građane, a ne stranačke šefove. Za nas politika nije cilj – cilj su stvarna promjena i bolji život svih ljudi u ovom kantonu. Kada izađete na birališta, važno je da podržite naš tim. Zaokružite listu „Željko Komšić – Za građansku državu – DF“ i dajte glas ljudima koji su spremni donijeti čist račun, čistu Neretvu i kanton bez podjela. Građanska. Zemlja ljiljana!