Kako je Iran koristio mudru taktiku tokom rata: Prvo gađali američki PVO pa avione i zgrade u bazama na Bliskom istoku

Iranski napadi na više od dvadesetak američkih baza na Bliskom istoku prvo su bili usmjereni na sisteme ranog upozorenja, a zatim na avione i zgrade, što je prouzrokovalo štetu na opremi vrijednu milijarde dolara, pokazuje analiza AP-a.

Associated Press je štetu na američkim ciljevima nezavisno provjerio na osnovu satelitskih snimaka više pružalaca usluga. Novinari su razgovarali s četiri regionalna zvaničnika koji su upoznati s napadima ili iz prve ruke znaju šta je pogođeno.

Prema analizi, do kraja augusta više od 115 napada dronovima ili raketama oštetilo je ili uništilo objekte u 26 vojnih baza i drugih lokacija s američkom opremom. Odgovornost za te napade preuzeli su Iran ili milicije koje on podržava.

Iran se u početku fokusirao na hangare za avione i sisteme koji otkrivaju dolazeće napade. Time je otvorio put daljnjim napadima na skladišta, smještaj za vojnike i druge objekte.

Šteta je značajno promijenila američko prisustvo na Bliskom istoku. Dvojica regionalnih zvaničnika kažu da su SAD velik dio svojih kapaciteta izmjestile iz Perzijskog zaljeva. Prema riječima jednog od njih, to uključuje avione, sisteme protivzračne odbrane, komunikacijske sisteme i drugu opremu ključnu za rad baza.

Obim štete otvara pitanja o američkoj odbrani u regiji. Predsjednik Donald Trump razmatra nove napade nakon izbora za Kongres u utorak, a Teheran prijeti velikom odmazdom. Nastavak neprijateljstava prijeti dodatnom skupom štetom na bazama. To bi povećalo neizvjesnost oko toga hoće li SAD nakon rata obnoviti baze i opremu u regiji.

AP-ova analiza donosi nove uvide u iransku strategiju odmazde i u to šta je tačno oštećeno na američkim bazama tokom osmomjesečnog rata. Ide dalje od detalja objavljenih u nezavisnim pregledima, uključujući onaj generalnog inspektora Pentagona. Utvrđeno je da su od 1. aprila do 30. juna iranski napadi oštetili i uništili stotine zgrada i drugih objekata na američkim bazama.

Ovakve procjene jedini su cjelovit uvid u gubitke. Trumpova administracija i američka vojska objavile su malo detalja o ljudskim i materijalnim gubicima u sukobu. Uvele su čak i mjere koje otežavaju vanjski nadzor, poput odgađanja objave satelitskih snimaka.

Centralna komanda SAD-a (CENTCOM), koja vodi operacije na Bliskom istoku, odbija komentarisati ili precizirati štetu na bazama i opremi. Obično se poziva na operativnu sigurnost. Komanda nije dala komentar ni za ovaj tekst.

Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell tvrdi da su američke “snage i baze dobro zaštićene, a američka vojska jača nego ikada”.

“Naši pripadnici u CENTCOM-u imaju sve što im je potrebno da nastave historijski uspjeh u osiguravanju da Iran nikada ne dobije nuklearno oružje”, rekao je Parnell u izjavi za AP.

Analiza satelitskih snimaka pokazuje da je najviše iranskih napada bilo u Kuvajtu. Gađane su i američke lokacije u Bahreinu, Iraku, Jordanu, Omanu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Najsmrtonosniji poznati napad na američke vojnike u ratu s Iranom dogodio se u Kuvajtu. Tamo je 1. marta u napadu dronom u luci Shuaiba ubijeno šest vojnika.

Zračna baza Ali Al Salem u Kuvajtu pogođena je najmanje 30 puta. Oštećeno je ili uništeno najmanje 15 hangara, brojna skladišta i deset zgrada u blizini stambenog dijela.

Još veće gubitke pretrpio je Camp Buehring, također u Kuvajtu. Iranski napadi onesposobili su većinu njegovih hangara. Mnogo veću štetu ipak su pretrpjela mjesta okupljanja vojnika, jer je u bazi bilo malo aviona. Teretana je uništena u martu, a prodavnica u kojoj vojnici kupuju proizvode pogođena je krajem jula.

Prema riječima dvojice regionalnih zvaničnika, u jednom napadu teško su oštećeni i garaža i trpezarija. Oni i još dvojica regionalnih vojnih zvaničnika razgovarali su s AP-om pod uslovom anonimnosti, kako bi iznijeli osjetljive detalje o šteti na bazama.

Napadi na Iran bili su mnogo jači, ali su američki materijalni gubici bili neizbježni, kaže Raphael Cohen, direktor Programa nacionalne sigurnosti na RAND School of Public Policy. Prema njegovim riječima, način na koji se danas vode ratovi čini sve vojske ranjivim na masovne i jeftine napade dronovima.

“Ovo bi trebalo biti upozorenje za Sjedinjene Države”, rekao je Cohen.

Prvo radari i sistemi ranog upozorenja

Iran je odgovor na rat započeo preciznim napadima na sisteme koji otkrivaju i zaustavljaju dolazeće napade. Zatim je proširio mete na zgrade i opremu zbog kojih su američke baze funkcionalne i pogodne za život.

Rat je počeo krajem februara. U prva dva dana Iran je uništio zaštitne konstrukcije američkih radarskih sistema u Camp Arifjanu u Kuvajtu i u pomorskoj bazi Naval Support Activity Bahrain. Pogođeni su i prenosivi radari u zračnoj bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji i zračnoj bazi Muwaffaq Salti u Jordanu.

Iran je prioritetno gađao okosnicu američkog sistema protivzračne odbrane, kaže N. R. Jenzen-Jones, direktor firme za tehničke obavještajne konsultacije Armament Research Services. Ciljao je ključne radare ranog upozorenja koje je teško i skupo popraviti ili zamijeniti.

Radar pogođen u Jordanu navodno je uništen. Prema podacima proizvođača Raytheona, to je bio jedan od samo 13 takvih radara koje američka kopnena vojska ima širom svijeta. Budžetski dokumenti pokazuju da svaki košta oko pola milijarde dolara.

Teško je oštećen i radar u Kataru, ali nije jasno je li uništen. Katar ga je kupio u sklopu ugovora iz 2013. vrijednog 1,1 milijardu dolara. Čini se da je to bio jedini takav radar u regiji.

Napadi na ove lokacije vjerovatno su imali za cilj da poremete i oslabe sposobnost SAD-a i saveznika da odgovore na nove napade, ocjenjuje Jenzen-Jones.

Nakon radara, Iran je u prvom mjesecu rata izveo više od 50 uspješnih napada na 18 lokacija s američkom vojnom opremom. Prioritetno je gađao mjesta s avionima.

Prema riječima dvojice regionalnih zvaničnika, u različitim bazama oštećeni su avioni za dopunu gorivom, komunikacijski sistemi, skladišta goriva i smještaj vojnika. U iranskom napadu na zračnu bazu Prince Sultan u martu oštećen je zadnji dio izviđačkog aviona Boeing E-3 Sentry. U drugom napadu pogođena je jedinica CIA-e u američkoj ambasadi u Rijadu.

Jedan regionalni vojni zvaničnik nedavno je posjetio saudijsku bazu. Opisao je teško oštećen objekat s razbacanim ostacima i polomljenim građevinskim materijalom. Kaže da je vidio oštećenu opremu, uključujući razrušene kasarne i trpezarije.

Isti zvaničnik kaže da je napad u kojem je pogođen izviđački avion oštetio i nekoliko drugih letjelica, uključujući dva aviona za dopunu gorivom u zraku. Istraživačka služba Kongresa (CRS) ažurirala je izvještaj u oktobru. Prema tom izvještaju, na bazama u regiji oštećeno je 15 američkih aviona.

Zračna baza Al Dhafra nalazi se oko 32 kilometra južno od Abu Dhabija u UAE. Bila je često gađana na početku rata, kaže drugi regionalni vojni zvaničnik koji iz prve ruke zna za štetu. Kako je naveo, oštećena je infrastruktura poput hangara i drugih instalacija. Oštećena je i oprema, uključujući radarski sistem ranog upozorenja i izviđačke dronove.

Satelitski snimci kasnili

Veliki pružaoci usluga s američkim ugovorima blokirali su ili odgodili javnu objavu satelitskih snimaka. To su uradili na zahtjev američkih zvaničnika, koji su se ponekad pozivali na rizik po nacionalnu sigurnost. Zbog toga je bilo malo načina da se šteta vizuelno potvrdi. To se promijenilo kada su snimci dobijeni od OneAtlasa, pružaoca satelitskih snimaka u vlasništvu Airbusa.

Camp Buehring u Kuvajtu jedna je od najteže pogođenih baza. Za nju kvalitetni snimci pouzdanih pružalaca nisu bili dostupni do kraja augusta. Snimci su obustavljeni početkom marta, a ponovo su se pojavili u augustu. U tom periodu oštećeno je ili uništeno više od 30 objekata u bazi. AP je potvrdio da je Iran Camp Buehring gađao više puta u martu, aprilu, maju i julu.

Mjesecima kasnije, kraj rata i dalje nije na vidiku. Nova šteta je moguća ako se neprijateljstva nastave, a i SAD i Iran kažu da je to moguće.

Sukob bi mogao nagovijestiti novu stvarnost za američke snage.

“Ovo je okruženje u kojem ćemo djelovati u budućnosti. Ideja da se možemo oslanjati na fiksnu infrastrukturu kao tokom globalnog rata protiv terorizma je prošlost”, rekao je Cohen.

Izvor: Klix.ba