Eli Ćišić i kolektori mostarskih vlasti, misterija nestanka hiljade tona kancerogenog mulja

Mostarski kolumnista Eli Ćišić obradio je temu kolektora i zbrinjavanja mulja sa tih istih kolektora.

U njegovom tekstu stoji :

Znam da sam već pisao o mostarskim kolektorima ali neke teme moramo kao papagaji ponavljati.

Kad uložite 130 miliona KM u nešto, što još uvijek nije u potpunosti u funkciji i onda dodamo misteriju nestanka hiljada tona mulja. Onda jbg., bio taj mulj kancerogen ili ne, ima da ponavljamo svako malo.

Grad Mostar 20.02.2024. raspisa tender za zbrinjavanje mulja sa mostarskih kolektora. Ovaj put je okvirni sporazum na dvije godine a iznos bez PDV-a je 830.000 KM.

Koristeći se osnovnim matematičkim operacijama (ide mi ovo oduzimanje) , dolazimo do toga da nas zbrinjavanje mulja po toni košta oko 800 KM, a sa ovim sredstvima imamo dovoljno za zbrinjavanje oko 520 tona godišnje.

Šta se dešava sa ostatkom od preko 2000 tona mulja na godišnjem nivou i gdje ga lageruju gradski (k)oci, nam nije poznato.

Zašto se mostarski mulj voza polukružno, od Mostara do Austrije pa onda do Mađarske, opet pojma nemamo.

Da mi je neko pričao da ću se baviti hemijskim svojstvima i analizama labaratorija prije 30 godina vjerovatno bi mu rekao da je safi mahnit. Dođe i taj dan a moja nastavnica hemije se vjerovatno sad prevrće u grobu.

Labaratorijski izvještaj Federalnog zavoda za agropedologiju od 04.05.2020.godine kaže da se radi o kontaminiranom mulju povečanih vrijednosti PAH, DDI/DDD/DDE i HCH spojeva (kacerogene materije).

Kasnije su vlasti obećavale analize iz Češke, Njemačke, EU ali nikada nisu prezentovali zvanične podatke.

Pošto ovi iz zeleno-plave gradske koalicije (SDA-HDZ) što me prate vole matematiku evo im par matematičkih činjenica:

Kapacitet kolektora na godišnjem nivou (100% Grad Mostar priključen na njega) iznosi godišnje 8000 tona mulja.

Zadnjih par godina kolektor je radio sa 30% kapaciteta i proizvodio je na godišnjem nivou sljedeće količine mulja:

2019 – 1833 tone
2020 – 2260 tona
2021 – 2261 tonu

Dok je 2022.godinu malo pojačao pa je prosjek bio oko 45% ili oko 4000 tona mulja. Za 2023.godinu nemamo nikakvih podataka.

Znači ukupna količina mulja koju je naš kolektor proizveo za ove 4 godine iznosi cirka 10.352 tone.

Po dostupnim podacima Grad Mostar je do 02.03.2022.godine izvezao mulj (spalionica u Austriji ) u iznosu od 600 tona i za to platio oko 800 KM po toni.

U krugu kolektora se nalazi i hala za zbrinjavanje mulja koja ima kapacitet od 2000 tona mulja dok se ispred nalazi betonski bazen ( kofol solarna sušara) kapaciteta 500 tona mulja.

E sad idemo opet sa matematikom:

Ukupno do sada imamo 10.320 tona mulja
Izvezli smo 600 tona pa nam ostaje 9754 tone od ovog oduzmemo kapacitet hale i betonskog bazena (2500 tona) dobijemo količinu od 7254 tone kontaminiranog mulja kojeg bi trebali da imamo ali gle čuda, nemamo.

Kuda je nestao mulj ?
Pokojni gradonačelnik Ljubo Bešlić je prije par godina izjavio da je u pregovorima sa TE Gacko da se spaljivanje mulja vrši u pećima termoelektrane Gacko. Da li je to ikada urađeno nema oficijelnih podataka ali je evidentno da nam fali mulja .

Sadašnji gradonačelnik kaže da su sve analize mulja uredne , samo je problem što ih nikad niko nije vidio. Grad Mostar je pokrenuo inicijativu za nabavku kompostera za preradu mulja i biootpada.
Gradonačelnik Kordić 21.03.2023.godine izjavljuje da se prerađeni mulj može koristiti za zelene površine i parkove .

Zaboravlja gradonačelnik da je dozvoljena količina prerđenog suhog mulja po EU direktivama 1,66 tona po hektaru zemljišta na godišnjoj razini. S obzirom da je korištenje mulja zabranjeno na svim poljoprivrednim površinama, kršnom i pjeskovitom tlu ( Službene novine Federacije BiH 72) Član 15 i 16 postavimo logično pitanje gradonačelniku:

Šta je njemu sve park i zelena površina ?

Na slici se vidi kolektor i naslage mulja ali i blizina Neretve odnosno vodozaštitnog područja. Po EU regulativama mulj koji je steriliziran (a ovaj nije) mora biti udaljen 50 metara od vode i 300 metara od naselja.

Da budem iskren ja jesam za kolektor ali ne za idiotska rješenja poput lagerovanja na deponije (desetak tona je na Uborku) ili pravljenje kompostane koja će biti iskorištena 1%.

Šta da radimo kada kolektor bude 100% u funkciji i kad budemo imali 8000 tona kontaminiranog mulja na godišnjem nivou ?

Jedino ispravno rješenje je po EU iskustvima spalionica već sterilizovanog mulja sa adekvatnim filterima pepela.

Danas je sjednica GV-a Mostara pa nek neko pita kud nam nesta ne-kancerogeni mulj ???

Nismo valjda Šveđani pa da halalimo”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *