Građani pozvani na predstavljanje rješenja za veliki problem u Mostaru

Građani Mostara imat će priliku upoznati se s rješenjem sjevernog ulaza u grad koje će predstaviti javno preduzeće Ceste Federacije BiH 19. novembra u mostarskoj gradskoj vijećnici s početkom u 10 sati, prenosi Bljesak.info.

Radi se o projektu “Sjeverni ulaz u Mostar” koji se provodi u okviru projekta FRAME uz podršku Svjetske banke, u sklopu Investicijskog programa rehabilitacije i izgradnje magistralnih cesta u FBiH.

Mostarski saobraćajni haos, prema navodima iz dokumenta o projektu, trebao bi biti riješen do 2030. godine.

Vitalna tačka

Kako je, između ostalog, navedeno u dostupnoj dokumentaciji, projekat pod nazivom „Rekonstrukcija raskrsnice ‘Sjeverni ulaz u Mostar’“ uključuje rekonstrukciju i geometrijsko preoblikovanje kritične saobraćajne tačke koja se nalazi na raskrsnici magistralnih cesta M17 (dionica 014) i M17.4 (dionica 101) u naselju Zalik.

„Ova lokacija se nalazi na vitalnoj spojnoj tački između panevropskog koridora Vc (M17) i gradske cestovne mreže koja vodi direktno u centar grada Mostara. Spoj se također nalazi u blizini ključnih objekata kao što su benzinska pumpa INA, privatni pristupni putevi i stambene zgrade. Postojeća raskrsnica trenutno je konfigurirana kao trokraka raskrsnica u nivou s ograničenom saobraćajnom kontrolom i nestandardnim geometrijskim uslovima. Oštri uglovi skretanja, loša vidljivost, široki zavoji, nedosljedna signalizacija i neregulisane pristupne tačke doprinose njenom označavanju kao crne tačke, s dokumentiranom historijom čestih i teških saobraćajnih nesreća“, navedeno je.

Navedeno je i da planirana intervencija uključuje izgradnju modernog kružnog toka integrisanog s tunelom „iskopaj i pokrij“, osmišljenim za razdvajanje prolaza i skretanja, smanjenje konfliktnih tačaka te omogućavanje efikasnog i sigurnog saobraćaja.

14 hiljada vozila dnevno

„Nova infrastruktura će primiti postojeći prosječni godišnji dnevni saobraćaj (AADT) od 13.868 vozila, s kapacitetom za apsorpciju očekivanog rasta saobraćaja u narednim godinama“, navodi se i dodaje kako je raskrsnica Mostar Sjever među pet najnesigurnijih lokacija na cestovnoj mreži Federacije Bosne i Hercegovine prema najnovijoj analizi crnih tačaka.

„Na toj lokaciji gradska cesta spaja se s glavnom cestom, odnosno sjevernom pristupnom cestom za grad Mostar. Postojeća raskrsnica je T-raskrsnica, s trakom za lijevo skretanje iz pravca Neuma i Čapljine. Spoj na cestu M17 iz pravca Mostara i izlaz s ceste M17 iz pravca Neuma izuzetno su nepovoljni za sve vrste vozila i kao takvi predstavljaju sigurnosni rizik. Iako postoji saobraćajna signalizacija koja ograničava brzinu na dijelu raskrsnice, zbog velikog horizontalnog radijusa i širine saobraćajnih traka na dijelu raskrsnice iz pravca Sarajeva prema Neumu, vozila često prekoračuju ograničenje brzine. Pristupni putevi za benzinsku pumpu i privatne objekte u zoni raskrsnice predstavljaju dodatni sigurnosni izazov“, navedeno je.

Dodaje se kako se projektno rješenje sastoji od raskrsnice kružnog oblika, s tunelom ispod novoprojektovanih saobraćajnih površina.

Kružni tok, 4 kraka i tunel

Kružni tok je projektovan s 4 kraka: krak Mostar centar, krak Sarajevo, krak Neum (Čapljina) i krak za stambene zgrade uz cestu i obližnji hotel. Vrijednost vanjskog radijusa kružnog toka je R=21,50 m, a unutrašnjeg radijusa R=15,0 m. Širina saobraćajne trake usvojena je na 6,5 m, s dodatnom trakom za velika vozila širine 2,0 m.

Pješački saobraćaj u zoni raskrsnice rješava se uvođenjem jednostrane pješačke staze na kraku iz pravca Centar Mostara – Neum, na dijelu kraka prema hotelu. Širina pješačke staze je 1,6 m.

Iz pravca Mostara prema Sarajevu predviđen je poseban krak ispod glavne ceste M17 izgradnjom tunela sistemom „Cut and Cover“.

Tunel je projektovan u dužini od 150 m, uz poštivanje mogućnosti njegovog adekvatnog zatrpavanja. Ulazni portal nalazi se neposredno prije raskrsnice s krakom kružnog toka – Čapljina, dok se izlazni portal nalazi iza pristupnih puteva za privatne stambene zgrade i hotel.

Proces eksproprijacije u toku

Nakon izdavanja revidirane dozvole, započet je proces eksproprijacije. Naišlo se na određene izazove s pojedinim parcelama, uključujući poteškoće u postizanju dogovora s nekim vlasnicima zemljišta, kao i tehnička razmatranja vezana za podzemne spremnike goriva i prateću infrastrukturu koja pripada benzinskoj pumpi INA. Kako bi se izbjegli utjecaji na ovu infrastrukturu, uvedene su izmjene projekta. Posljedično, postala je potrebna daljnja prilagodba urbanističke dozvole.

Prema važećem zakonodavstvu, urbanistička dozvola može se mijenjati samo jednom. Budući da je prva izmjena rezultat propusta Grada Mostara, nije postojao pravni mehanizam za prilagođavanje drugoj izmjeni. Stoga je bilo potrebno pokrenuti novi postupak za izdavanje dozvole. Postupak za izdavanje ove nove dozvole trenutno je u toku.

Proces pribavljanja zemljišta obuhvatio je ukupno 12.799 m² (≈1,28 ha) zemljišta smještenog uz magistralnu cestu. Većina zemljišta bila je nekorištena prije eksproprijacije, s izuzetkom nekoliko parcela na kojima su bile zasađene masline i manje kulture. Ukupno je 16 pojedinaca i subjekata formalno evidentirano kao pogođeno procesom eksproprijacije, uključujući privatne vlasnike zemljišta i javno zemljište.

Zadovoljni vlasnici

Navodi se da rezultati ankete pokazuju da su vlasnici zemljišta zadovoljni procesom naknade i podržavaju projekat. Zabrinutost je uglavnom bila usmjerena na protok informacija, pristup parcelama i kanalizacionu infrastrukturu, a sve se to može efikasno riješiti kontinuiranim angažmanom zainteresovanih strana, transparentnom komunikacijom i integracijom tehničkih pojašnjenja u nadolazeći proces javnih konsultacija.

Projekat unapređenja upravljanja cestovnom imovinom u Federaciji (FRAME, P511815) finansira se kreditom i grantom Svjetske banke u okviru Programa sigurnog i održivog saobraćaja (SSTP), a provodi ga Javno preduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine (JP Ceste FBiH). Projekat će se provoditi u periodu od 2025. do 2030. godine i obuhvata mrežu magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine.