INTERVJU | Zastupnica Suada Halilović: Kašnjenje podzakonskih akata ostavlja žrtve nasilja bez pune zaštite
Dok u Federaciji Bosne i Hercegovine još uvijek kasni donošenje ključnih podzakonskih akata Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Suada Halilović (NIP) upozorava da žrtve nasilja i dalje čekaju stvarnu zaštitu sistema. Iako je zakon jednoglasno usvojen još u martu 2025. godine, mehanizmi poput elektronskog nadzora nasilnika, koji bi trebali predstavljati preventivnu zaštitu za žrtve, još nisu stavljeni u funkciju.
U intervjuu za portal Hercegovacki.ba, Halilović otvoreno govori o kašnjenju Federalnog ministarstva pravde u donošenju podzakonskih akata, ignorisanju ranijih zastupničkih pitanja, ali i o tome zašto smatra da institucije ne smiju više odgađati punu primjenu zakona. Posebno ističe da zaštitne mjere na papiru nisu dovoljne ukoliko ne postoje konkretni mehanizmi kontrole i reakcije sistema.
VEZANI ČLANAK
Govoreći o elektronskom nadzoru počinilaca nasilja, Halilović poručuje da se teret sigurnosti više ne smije prebacivati isključivo na žrtvu, te upozorava da svaki dan kašnjenja ostavlja prostor za nove tragedije. U razgovoru se osvrnula i na sporost institucija, problem implementacije zakona u Bosni i Hercegovini, ali i poruku koju želi poslati ženama i svim žrtvama nasilja koje još čekaju da sistem konačno proradi u njihovoj zaštiti.
U nastavku intervju:
Zastupnice Halilović, zbog čega ste odlučili otvoriti pitanje kašnjenja podzakonskih akata Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH i zašto smatrate da je ova tema danas posebno važna za građane Federacije BiH?
Prije svega želim vas i vaše čitatelje podsjetiti da ja nisam danas otvorila ovo pitanje već i ranije. Smatram da građani opravdano očekuju da zakon koji je usvojen bude u praksi i sproveden,a to nije moguće bez donošenja svih podzakonskih akata predmetnog zakona koji će omogućiti potpunu primjenu zakona u praksi. Fokus mog zastupničkog rada je socijalna politika i iz tog razloga sam prošle godine, tačnije 20.11.2025.g u okviru poslaničkog sata redovne sjednice Parlamenta FBiH tražila pismeni odgovor od Federalnog ministarstva pravde da nam dostavi informacije u kojoj fazi je izrada svih podzakonskih akata i kada ih možemo očekivati. Nažalost, do danas nikada nije stigao pismeni odgovor na upućeno zastupničko pitanje.
Zakon koji predviđa mogućnost elektronskog nadzora počinilaca nasilja usvojen je još u martu 2025. godine. Koji je bio zakonski rok za donošenje podzakonskog akta i kako komentarišete činjenicu da taj rok nije ispoštovan?
Mi smo zakonom predvidjeli da federalni ministar pravde mora donijeti sve podzakonske akte u roku od 6 mjeseci nakon što Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH stupi na snagu. Zakon je u martu 2025.godine jednoglasno usvojen u Parlamentu FBiH i smatram da je Parlament ovim pokazao svoju punu odgovornost i razumijevanje ove oblasti pa smo iz tog razloga svi očekivali da će se podzakonski akti donijeti u zakonskom roku. Koji su stvarni razlozi kašnjenja, to svima nama a prvenstveno građanima mora reći Federalno ministarstvo pravde. Kada dobijem odgovor na zastupničko pitanje,rado ću ga podijeliti sa javnosti.
Zastupnica Halilović Suada / PR
Maloprije ste spomenuli da niste dobili odgovor na zastupničko pitanje koje ste uputili prošle godine, dok sada sa sigurnošću govorite da kada dobijete odgovor da ćete ga rado podijeliti sa javnosti. Zašto mislite da ćete sada dobiti odgovor ako vam već ranije Federalno ministarstvo pravde nije odgovorilo?
Trenutna situacija na terenu je puno ozbiljnija, razne organizacije koje godinama rade sa žrtavama nasilja su opravdano i javno glasnije kada je u pitanju kašnjenje podzakonskih akata, a naročito pravilnika koji se odnosi na elektronski nadzor počinioca nasilja. Podsjetit ću vas na nedavno ubistvo E.Godinjak u Sarajevu,koju je suprug s kojim je bila u procesu razvoda braka ubio samo zato što sistem nije imao preventivni mehanizam.
Ukoliko izostane odgovor od strane Federalnog ministartsva pravde, koji su vaši naredni koraci i kako dalje obzirom da je prošlo i više nego dovoljno vremena da se omogući potpuna primjena zakona u praksi?
Ukoliko ipak ne dobijem povratnu informaciju zašto predmetni podzakonski akt kasni, mi kao zastupnici imamo razne mehanizme djelovanja pa ću ih iskoristiti a sigurna sam i ostali zastupnici. Praksa je pokazala da institucije uglavnom najčešće reaguju kada postoji javni pritisak od strane građana i stručne javnosti. Koji su moji naredni koraci ne bih u ovom momentu komentarisala, oni će zavisiti od toga da li ću dobiti odgovor i kakav će biti taj odgovor od ministarstva.
Evo kada ste već spomenuli preventivni mehanizam, elektronski nadzor nasilnika se u javnosti percipira kao preventivna mjera. Kakvo je vaše mišljenje o ovoj konkrentoj mjeri koja je planirana zakonom?
Elektornski nadzor znači da zaštitne mjere konačno dobivaju svoju stvarnu snagu. Praksa je pokazala da zaštitna mjera prilaska žrtvi nasilja na papiru nije dovoljna jer ne postoji mehanizam praćenja da li se izrečena mjera poštuje. Najvažnija promjena koja će se desiti je ta da teret sigurnosti više ne prebacujemo samo na žrtvu. Do sada je žrtva nasilja bila ta koja se skriva, napušta svoj dom i živi u strahu da li će počinioc nasilja prekršiti mjeru zabrane prilaska. Mi smo predmetnim zakonom i definisali da se u slučaju kršenja mjere zabrane prilaska, počinioc nasilja može kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine koju neće moći otkupiti novcem. Smatram da je elektronski nadzor preventivna mjera,ali i važan instrument za zaštitu žrtve nasilja jer će sistem biti puno brži i efikasniji.
Godinama unazad stalno građani govore da sistem nije efikasan i da se sistem teško može unaprijediti. Nakon brutalnih ubistava i femicida koji je ozbiljan društveni problem u našoj zemlji, kako i žasto bi građani i žrtve nasilja ovaj put vjerovale sistemu?
Slažem se da sistem nije efikasan i da se na unapređenju sistema mora jako puno raditi. Ovaj zakon o kojem se u posljednje vrijeme intenzivno razgovara je zaista nada da će žrtva nasilja prvi put biti zaštićena u sistemu. Elektronski nadzor je samo jedna od mjera koje ovaj zakon predviđa, ali bez svih podzakonskih akata žrtva nije u potpunosti zaštićena. Predmetnim zakonom je planirano i niz drugih mjera, kao što je i uvođenje besplatne SOS telefonske linije za žrtve nasilja radi savjetovanja i pružanja podrške čuvajući njihovu anonimnost.
Zastupnica Halilović Suada / PR
Da li ovaj slučaj pokazuje da Bosna i Hercegovina često ima kvalitetne zakone na papiru, ali veoma slabu i sporu implementaciju u praksi?
Generalno je implementacija zakona uvijek bila spora zbog složenosti sistema. Federalna ministarstva uglavnom za donošenje svojih odluka moraju tražiti mišljenja i kantonalnih ministarstava koja često znaju kasniti. Mišljenja od svih 10 kantona treba objediniti i ugraditi u mjeru koja se donosi na federalnom nivou uz svo uvažavanje različitosti u svim kantonima. Sigurno da to nije lagan posao i zahtjeva puno više vremena nego u nekim jednostavnijim izvršnim sistemima.
Šta biste poručili ženama i svim žrtvama nasilja koje očekuju zaštitu sistema, dok ključni mehanizmi predviđeni zakonom još uvijek nisu u funkciji?
Znam da mnoge od vas čekate da sistem proradi onako kako je obećano zakonom. Čekate zaštitu,sigurnost i osjećaj da niste same. Znam da je teško vjerovati institucijama kada ovakvi mehanizmi kasne, ali budite sigurne da niste zaboravljene. Kao zastupnica nastavit ću insistirati na donošenju svih podzakonskih akata koji će pružati stvarnu zaštitu jer nasilje nije samo vaša privatna stvar. Dok čekamo da se svi mehanizmi stave u funkciju, važno je da ne šutite i da ne odustajete od traženja pomoći – zaključuje Halilović za naš portal.
OGLAS
BONUS ČLANAK
Hotel Bristol Mostar – Vaša oaza udobnosti i tradicije u srcu grada