Prvi put u historiji sjednica Vijeća ministara održat će se u Mostaru

Prema pozivu Vijeća ministara, koji je službeno proslijeđen članovima, sjednica će biti održana u četvrtak, 4. jula, u zgradi institucija Bosne i Hercegovine u Mostaru, koja se nalazi u ulici Kneza Domagoja.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će prvi put u historiji održati sjednicu u Mostaru, u trenutku kada se očekuje konačan ishod unutar vladajuće koalicije koja je u teškoj krizi.

Prema pozivu Vijeća ministara, koji je službeno proslijeđen članovima, sjednica će se održati u četvrtak, 4. jula, u zgradi institucija Bosne i Hercegovine u Mostaru, koja se nalazi u ulici Kneza Domagoja, desno pored zgrade sjedišta HDZ-a BiH. Zbog privremenog preseljenja u Mostar, u toku su brojne tehničke pripreme, od kompjuterske podrške do potrebe da se obezbijedi snimanje, što je uobičajeno na svakoj sjednici državne vlade. Ali još važniji će biti sadržaj, odnosno potencijalni sadržaj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji prije svega zavisi od toga hoće li se postići definitivan dogovor o mogućnosti pristupa fondovima Evropske unije za rast.

Plan, uz srodno pitanje usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Međutim, to se neće dogoditi ako ne bude dogovora između političkih lidera, koji također sjede u Mostaru. Zbog čega bi, simbolički, ali i realno, Mostar mogao biti prekretnica u odnosima partnera na vlasti, koji su mjesecima napeti, ali i cijele zemlje, posebno njene evropske perspektive.

Uslov za to je bolje razumijevanje, ali i manje uplitanja sa strane. Prije svega, strane diplomate. Ipak, prvu prepreku za tri stranke predstavljaju koeficijenti za raspodjelu zamrznutih sredstava za pojedinačne subjekte. Riječ je o sredstvima Regulatorne agencije za komunikacije, zatim o novcu prikupljenom od goriva i akciza na autoputeve. I nema političkog, ministarskog ili stručnog dogovora o tome koji su stručnjaci iz Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH zaduženi. Nije isključeno ni da se državni budžet pojavi kao jedna od tačaka sjednice sazvane za četvrtak, iako nije formalno predložen jer još nema prethodnog političkog dogovora. A budžet za ovu godinu trebao bi iznositi 1,3 milijarde maraka, što je odavno dogovoreno, ali nije preduvjet. Usvajanje ovog osnovnog dokumenta uslov je da Evropska komisija otvori svoj fond namijenjen Bosni i Hercegovini u iznosu od 1,085 milijardi eura. Ako se dogovore oko sporova, BiH će u narednih nekoliko godina moći koristiti evropski novac. Cilj Plana rasta je jačanje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije. Njegova svrha je približavanje zemalja Zapadnog Balkana članstvu u EU tako što će unaprijed ponuditi neke od pogodnosti.

Cilj je stimulirati ekonomski rast i ubrzati socioekonomske promjene u regionu, što je posebno značajno za Bosnu i Hercegovinu, koja također stvara mogućnost otvaranja pregovora sa Evropskom unijom već u oktobru ove godine za vrijeme predsjedavanja Mađarske.

Najvažniji iskoraci očekuju se od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na čelu s Borjanom Krišto, od tijela koje je do sada bilo generator reformi. I dok na predstojećoj sjednici neke važnije teme zavise od političkog dogovora, treba reći da je razmatranje nacrta sporazuma o grantu „Projekat jačanja nadzora nad javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini“ između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za Rekonstrukcija i razvoj i Međunarodna asocijacija za razvoj, u funkciji administratora Multidonatorskog krovnog trust fonda za finansijsko upravljanje, sa osnovom za zaključivanje navedenog ugovora.

Osim toga, na dnevnom redu je i Nacrt odluke o ratifikaciji Ugovora o financiranju Interreg IV IPA programa za Dunavsku regiju za razdoblje 2021. – 2027. između Europske unije, Bosne i Hercegovine i Mađarske, kao i Nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine za IPA III program prekogranične saradnje “Srbija – Bosna i Hercegovina” za period 2021 – 2027.

Ministri će razmotriti Prijedlog odluke o imenovanju dopredsjedatelja i članova Zajedničkog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o europskom partnerstvu, čiji je predlagač Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Na sjednici u Mostaru na dnevnom redu je Prijedlog odluke o osnivanju Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe dokumenta “Sigurnosna politika BiH”, kao i Prijedlog odluke o uključivanju fizička osoba na listi označenih osoba prema kojima će se primjenjivati mjere ograničenja, kao i prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o dodacima na plaću državnih službenika u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH je još nekoliko informacija i izvješća, kao što su preporuke GRECO-a, Migracijski profil BiH za 2023. godinu, te izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu strategija za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *