SDA će podržati pola miliona KM za Hrvatsko narodno kazalište Mostar, iako ga kao ‘moralne sudije’ osporavaju
Kad se dijele budžetski milioni, sporna gradnja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru više nije problem nikome?
Dok pojedini zvaničnici SDA javno „sole pamet“ građanima Mostara (Bošnjacima) upozoravajući na spornu izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), u praksi se pokazuje sasvim drugačija slika. U nacrtu budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za narednu godinu, a u koji smo imali uvid, za upravo to isto kazalište planirano je 512.000 KM javnog novca. Budžet su krojili zajednički prvenstveno SDA i HDZ a u manjem dijelu i SDP (vlast u HNK).
Stavka iz Nacrta budžeta HNK za 2026.godinu
Drugim riječima, ono što je u javnim nastupima „problem“, „sporna gradnja“ i „političko pitanje“, u budžetskim tabelama bez mnogo buke postaje stavka koju treba uredno finansirati.
Godinama se građanima Mostara plasiraju oštre izjave i saopštenja u kojima se upozorava na zakonitost gradnje HNK-a, na lokaciju, simboliku i političku poruku projekta. SDA u tim istupima često zauzima poziciju moralnog sudije, branioca javnog interesa i osjetljivih pitanja identiteta i prostora. Međutim, kada se dođe do konkretnih odluka, kada se dijeli novac, principi se očigledno lako prilagođavaju političkoj realnosti.
Nacrt budžeta HNK za 2026.godinu jasno pokazuje da oko finansiranja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru nema ozbiljnog spora među vladajućim strankama. SDA, zajedno sa HDZ-om i SDP-om, dići će ruku za dokument u kojem je predviđeno više od pola miliona maraka za instituciju čiju izgradnju dio istih tih političkih aktera javno problematizira.
Takva dvostruka politika ostavlja gorak ukus kod građana. S jedne strane se proizvodi politička buka i moralisanja, a s druge strane se, tiho i bez polemike, odobravaju sredstva. Ako je gradnja zaista nezakonita ili neprihvatljiva, logično pitanje glasi: zašto se onda finansira javnim novcem? A ako nije, zašto se godinama podgrijava politički sukob na leđima građana Mostara?
Politička buka za javnost, tišina u tabelama
Ovakav pristup dodatno potvrđuje ono što mnogi građani već dugo osjećaju, da se principi često koriste selektivno, zavisno od toga jesu li mikrofoni uključeni ili se pregovara iza zatvorenih vrata. Kada treba poslati poruku biračkom tijelu, problem se naglašava. Kada treba usvojiti budžet i održati političku stabilnost, problem nestaje.
U konačnici, ne radi se samo o Hrvatskom narodnom kazalištu, već o vjerodostojnosti politike. Građani Mostara imaju pravo znati da li im se istina govori na press-konferencijama i saopštenjima ili u budžetskim dokumentima. Jer jedno i drugo, očito, ne može istovremeno biti tačno.
Dvostruka uloga Džafera Alića
Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da će upravo ovaj Budžet HNK na glasanje uputiti Džafer Alić, predsjednik Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u Mostaru. Riječ je, dakle, o čovjeku koji se nalazi na samom vrhu zakonodavne vlasti kantona, ali istovremeno i na čelu institucije Islamske zajednice koja je godinama jedan od najglasnijih i najupornijih kritičara izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
Ta dvostruka uloga dodatno ogoljava paradoks mostarske političke stvarnosti. Dok Islamska zajednica kroz saopštenja, pravne postupke i javne istupe osporava gradnju HNK-a i bore se, sasvim legitimno i legalno, za izgradnju “Mevlane” u Mostaru, njen prvi čovjek, u funkciji predsjednika Skupštine HNK, stavit će na dnevni red budžet u kojem je za isto to kazalište predviđeno 512.000 KM javnog novca.
Samo prije mjesec dana Džafer Alić je u intervjuu za Vijesti.ba kazao da su mnogi pa i oni (Medžlis Islamske zajednice) tražili dokumentaciju o izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta ali da nisu dobili.
Pogledajte gostovanje Džafera Alića na Vijesti.ba u kojem osporava izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i u kojem tvrdi da nema dokumentacije koja dokazuje kontinuitet dozvola za izgradnju HNK
Za građane koji pokušavaju shvatiti ko govori u čije ime i s kojim stvarnim stavom, ovakva situacija ne može biti ništa drugo nego zbunjujuća. Postavlja se pitanje da li su principi i stavovi stvarno nepromjenjivi, ili se mijenjaju zavisno od toga govori li se s vjerske, političke ili budžetske govornice. Jer u Mostaru, očito, nije problem ni „sporna gradnja“ ni „principijelni stav“, problem postoji samo dok se ne dođe do tačke kada treba podići ruku, usvojiti budžet i raspodjeliti sredstva.
Kontinuitet finansiranja s federalnog nivoa
Važno je podsjetiti i na kontinuitet finansijske podrške ovom projektu s federalnog nivoa, bez obzira na promjene vlasti i političke retorike. Izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru finansirala je i Vlada Federacije BiH u mandatu Fadila Novalića, kroz budžetske transfere i odluke koje su tada prolazile bez većih potresa. Taj kontinuitet nije prekinut ni promjenom vlasti, Vlada FBiH u mandatu Nermina Nikšića, koja i danas upravlja Federacijom, nastavila je s finansijskom podrškom projektu.