Zalihić: Kriza na Uborku nije slučajnost – posljedica je višegodišnjeg nerada i političkih interesa vlasti

Zastupnik DF-a u Skupštini HNK Arman Zalihić oštro je kritikovao višegodišnje upravljanje komunalnim sistemom u Mostaru, ocijenivši da je aktuelna kriza s deponijom Uborak posljedica dugogodišnjeg izostanka reformi i političkog upravljanja javnim preduzećima. U opširnoj reakciji poručio je da je Mostar imao dovoljno vremena da izgradi moderan sistem upravljanja otpadom, ali da je zbog, kako navodi, nerada i stranačkih interesa propuštena prilika za trajno rješavanje jednog od najvećih komunalnih problema u gradu.

– Dva desetljeća mostarska vlast nije gradila sistem i institucije, nego je vodila politiku od danas do sutra, isključivo vođena stranačkim interesima.

Zato se ne treba čuditi onome što se danas događa na Uborku. To nisu nepredvidive okolnosti, nego plodovi višegodišnjeg nerada.

Svako naknadno pravdanje, prebacivanje odgovornosti i pokušaj opravdavanja predstavlja vrijeđanje inteligencije građana.

Kada je 2020. godine konstituirano Gradsko vijeće, aktualna vlast dobila je priliku da kroz dva mandata u potpunosti uredi komunalni sistem i po tome ostane upamćena.

Trebalo je reformirati javna poduzeća Deponiju i Komunalno, dovesti stručne i sposobne ljude na njihovo čelo, prihvatiti plan prilagodbe koji je predviđao zatvaranje Uborka u roku od tri godine te prepustiti struci, oslobođenoj političkih utjecaja, da za to vrijeme pronađe novu lokaciju i izgradi suvremeni centar za gospodarenje otpadom.

Kako to izgleda u praksi najbolje pokazuje primjer Rijeke. Tamo je deponija Viševac, na kojoj se otpad odlagao od 1964. do 2011. godine, sanirana i zatvorena. Postavljen je nepropusni završni sloj kako bi se spriječilo prodiranje procjednih voda u podzemlje, deponija je prekrivena zemljom i ozelenjena, a izgrađeno je oko 50 plinskih bunara za prikupljanje metana, iz kojeg se proizvodi električna energija. Sanacija je koštala oko 10 milijuna eura.

Istovremeno je izgrađen Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, vrijedan oko 37 milijuna eura, koji je završen i pušten u rad za četiri godine. U njemu se provodi mehaničko-biološka obrada otpada, proizvodi RDF gorivo, a na odlagalištu završava samo ostatak otpada koji nije moguće drugačije obraditi.

Uz pravilno organizirano Komunalno poduzeće, koje bi omogućilo odvojeno prikupljanje otpada i kontinuiranu edukaciju građana, Mostar je za osam godina mogao doći do toga da na deponiji završava tek oko 40 posto ukupnog otpada, i to na potpuno sigurnoj i suvremenoj lokaciji.

Ovo nije bajka niti nedostižan cilj. To je model koji je uspješno proveden svega 500 kilometara od Mostara. Sve što je bilo potrebno je prepustiti posao struci i osigurati oko 50 milijuna eura. To nije mali iznos, ali je bio dostižan da se na vrijeme krenulo u realizaciju.

U projekt bi se siguran sam uključili svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, Europska unija, a i građanima poskupljenje odvoza otpada ne bi teško palo kad bi vidjeli da se problemu ozbiljno pristupilo.

Umjesto toga, zbog tvrdoglavosti vlasti te inzistiranja na varijanti plana prilagodbe koji nije predvidio jasan rok zatvaranja Uborka, dobili smo višegodišnju pravosudnu trakavicu i izgubili šest dragocjenih godina.

Za to vrijeme javna poduzeća vodili su nekompetentni stranački kadrovi. Umjesto da se bave reformama, modernizacijom sistema i zaštitom zdravlja građana, bavili su se bitkama za kontrolu novca i brojanjem krvnih zrnaca.

Otpad se godinama odlagao na način koji je nezakonit, imamo grad zatrpan otpadom, a struka nikada nije dobila priliku da, oslobođena političkih i nacionalnih podjela, kaže gdje je najbolje izgraditi novu deponiju.

I kada je sistem konačno došao do točke pucanja, upravo oni koji su nas doveli u ovu situaciju proglasili su se komandantima raznih štabova i počeli pozivati na razum građana.

Takvi su trenutno u fazi umanjivanja političke štete, a za dva mjeseca će na agendi podjela tražiti p onovno povjerenje građana – naveo je Arman Zalihić, zastupnik DF-a u Skupštini HNK.

OGLAS