Donosimo detaljan pregled novog Zakona o radu FBiH: Kako ćemo raditi ubuduće
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u januaru 2026. godine uputilo Vladi Federacije Bosne i Hercegovine prednacrt novog Zakona o radu.
Kada ga Vlada usvoji, tekst ide u parlamentarnu proceduru u formi nacrta. Slijedi javna rasprava koja traje od 30 do 90 dana, a nakon obrade svih pristiglih prijedloga utvrđuje se konačan prijedlog zakona. Da bi novi propis stupio na snagu, moraju ga u istovjetnom tekstu usvojiti Vlada i oba doma Parlamenta FBiH.
Predložene izmjene predstavljaju najobimniju reformu radnog zakonodavstva u posljednjih 10 godina u FBiH. Iz resornog ministarstva uvjeravaju da je osnovni cilj unapređenje radničkih prava.
Stalni posao kao pravilo
Glavna novina jeste da ugovor na neodređeno vrijeme postaje osnovni oblik zapošljavanja. Ugovor na određeno moći će se potpisati samo uz jasan i objektivno opravdan razlog naveden u samom tekstu. Ti razlozi su:
– Zamjena privremeno odsutnog radnika (porodiljsko odsustvo, bolovanje, neplaćeno odsustvo ili mirovanje prava).
– Rad na vremenski ograničenom projektu, privremeno povećanje obima posla, hitne narudžbe te sezonski ili privremeni rast proizvodnje.
Ako u ugovoru nije precizirano vrijeme njegovog trajanja, smatrat će se da je radnik zaposlen za stalno. Poslodavci više neće moći birati ugovore na određeno radi lakšeg raskida radnog odnosa, već će morati dokazati stvarnu potrebu za privremenim angažmanom radnika.
Svi posebni oblici rada, poput sezonskog, probnog i agencijskog rada te aneksa ugovora, dobit će jasnu svrhu i trajanje kako se trajni poslovi ne bi godinama radili kroz privremene ugovore.
Najviše tri ugovora na određeno u dvije godine
S istim radnikom moći će se potpisati najviše tri uzastopna ugovora na određeno, čije ukupno trajanje ne smije preći dvije godine. Svaki aneks ili izmjena kojom se produžava postojeći ugovor računat će se kao novi ugovor.
Poslodavci neće moći ova ograničenja zaobilaziti pravljenjem kratkih pauza. Prekidom rada kraćim od 60 dana neće se prekinuti brojanje roka, već će se rad smatrati kontinuiranim. U ukupni staž i kontinuitet uračunavat će se i odsustva poput bolovanja, godišnjeg odmora, porodiljskog odsustva ili perioda do povratka na posao po sudskoj odluci.
Nakon isteka maksimalne dvije godine ili iskorištena tri ugovora, isti ili s njim povezani poslodavac moći će istog radnika ponovo angažovati na određeno tek nakon pauze od najmanje šest mjeseci.
Kada ugovor na određeno postaje stalni posao
Ugovor o radu smatrat će se zaključenim na neodređeno vrijeme u tri slučaja:
– Ako je potpisan suprotno Zakonu
– Ako radnik nastavi raditi i nakon njegovog isteka
– Ako radnik na određeno radi duže od dvije godine bez zakonski priznatog prekida.
Zakonom će se dodatno štititi i radnici na crno. Ako osoba radi uz naknadu bez potpisanog ugovora, pretpostavljat će se da je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, osim ako poslodavac na sudu ne dokaže suprotno.
Pisani ugovor će i dalje biti obavezan. Poslodavac će morati radniku prije stupanja na rad uručiti njegov primjerak ugovora, kao i kopiju prijave na obavezna osiguranja, uz pismeni dokaz o dostavi.
Jednaka prava za radnike na određeno
Radnik zaposlen na određeno vrijeme morat će imati potpuno iste uslove rada kao i njegov kolega na neodređeno vrijeme, koji kod istog poslodavca radi iste ili slične poslove i ima slične kvalifikacije.
Ovo izjednačavanje odnosi se na platu, opće uslove rada, pristup stručnom usavršavanju, obrazovanju i informacijama o otvorenim radnim mjestima za stalni odnos. Poslodavci će biti dužni redovno obavještavati radnike na određeno o slobodnim pozicijama za stalni posao.
Poseban ugovor za sezonski rad
Prednacrtom novog Zakona o radu FBiH prvi put se posebno definiše ugovor o radu za sezonske poslove u djelatnostima čiji obim zavisi od godišnjih doba, poput turizma i poljoprivrede. Ovakvi ugovori sklapat će se isključivo na određeno vrijeme i trajat će najviše šest mjeseci tokom godine.
Poslodavci će u svojim pravilnicima morati unaprijed tačno navesti koji su poslovi sezonski. Zakon im zabranjuje da stalna radna mjesta naknadno proglašavaju sezonskim kako bi opravdali privremeno zapošljavanje.
Probni rad bez stalnog ponavljanja
Probni rad moći će trajati najduže šest mjeseci, uz obavezu da kod ugovora na određeno vrijeme njegova dužina bude srazmjerna ukupnom trajanju angažmana i prirodi posla. Maksimum od šest mjeseci neće se moći primjenjivati na ugovore koji traju nekoliko mjeseci.
Ako je radnik već jednom prošao probni rad za određeno radno mjesto, poslodavac mu pri potpisivanju novog ugovora za te iste poslove neće smjeti ponovo nametati provjeru.
Stroga pravila za agencijsko zapošljavanje
Zakonom se detaljno reguliše rad agencija za privremeno zapošljavanje koje ustupaju radnike drugim kompanijama. Budući da ovaj odnos uključuje tri strane (radnika, agenciju i firmu korisnika), precizno se razgraničava ko je odgovoran za isplatu plata, vođenje evidencije te sigurnost i zaštitu na radu.
Ustupljeni radnici neće smjeti imati lošije uslove rada od ostalih zaposlenika u kompaniji u kojoj stvarno rade. Agencijski rad ostaje opcija za zamjene, privremena povećanja posla ili projekte, ali više neće moći služiti kao prečica za trajno angažovanje ljudi uz manju radnu sigurnost.
Obrazloženje za aneks ugovora
Pri izmjeni ranije dogovorenih uslova rada, poslodavac će morati pismeno obrazložiti razloge za aneks ugovora i radniku ostaviti razuman rok da se izjasni o tim izmjenama.
Radnik koji prihvati i potpiše aneks kako bi sačuvao posao neće izgubiti pravo da na sudu naknadno osporava njegovu zakonitost. Sudovi će moći procjenjivati da li su smanjenje plate, premještaj na drugo radno mjesto ili promjena lokacije bili opravdani.
Jasna razlika između radnog staža i radnog iskustva
Zakonom se prvi put razdvajaju pojmovi radnog staža i radnog iskustva:
– Radno iskustvo podrazumijevat će konkretna znanja i vještine stečene obavljanjem tačno određenih poslova.
Ovom razlikom trebali bi se spriječiti nesporazumi na konkursima za posao jer ukupan staž ne mora značiti da kandidat ima i traženo iskustvo na konkretnoj poziciji.
Privremeni ugovor samo za privremenu potrebu
Dakle, zakonom neće biti ukinuti ugovori na određeno, sezonski rad, probni rad niti agencije jer su ti modeli rada potrebni tržištu. Promjena će biti u tome što svaki oblik privremenog angažmana mora imati jasnu svrhu, trajanje i odgovornu stranu.
Dosljedna inspekcijska kontrola bit će ključna. Bez jake inspekcije na terenu, novi propisi bi mogli ostati samo slovo na papiru, a da se zloupotrebe nastave.
Pauza ulazi u radno vrijeme
Radnici koji rade najmanje šest sati dnevno imat će pravo na pauzu od 30 minuta koja će ulaziti u radno vrijeme. Ko radi od 8 do 16 sati više neće morati ostajati do 16:30 sati zbog iskorištenog odmora.
Maloljetnici koji rade duže od četiri i po sata imat će pravo na pola sata neprekidne pauze. Za radnike na nepuno radno vrijeme kod više poslodavaca, pauza će se dijeliti srazmjerno satnici. Čak i u sektorima gdje priroda posla ne dozvoljava prekid rada, pauza se neće moći ukinuti, već će se njen način korištenja morati urediti pravilnikom ili kolektivnim ugovorom.
Prekovremeni rad mora biti izuzetak
Duži rad moći će se pravdati samo stvarnim vanrednim situacijama, dok se manjak radnika više neće smjeti prikazivati kao vanredna okolnost.
Poslodavac je dužan voditi preciznu evidenciju radnog vremena. Ako evidencija nije vođena po propisima, u eventualnom sporu poslodavac će morati dokazivati satnicu, čime će se štititi radnici koji su do sada teško dokazivali neplaćene prekovremene sate.
Unaprijed poznat raspored rada
Poslodavci će morati unaprijed tačno odrediti početak i kraj radnog dana, smjene i dane odmora, čime se ukida praksa radnika “na poziv”.
Radnici na nepuno radno vrijeme morat će imati jednak pristup usavršavanju, napredovanju i uslovima rada kao i stalno zaposleni radnici. Za radnike angažovane kod više poslodavaca bit će obavezno uskladiti raspored kako se ne bi ugrozilo njihovo pravo na dnevni i sedmični odmor.
Stroža pravila za preraspodjelu radnog vremena
Firme sa sezonskim oscilacijama posla moći će organizovati duži rad u špici sezone, ali uz obavezu da te sate radnicima kompenzuju kraćim radom u mirnijim periodima. Preraspodjela će morati biti unaprijed isplanirana i evidentirana kako bi se ukupan fond sati na kraju izravnao, bez skrivenog neplaćenog prekovremenog rada.
Zaštita za noćni i smjenski rad
Radnika kojem noćni rad naruši zdravlje, po ocjeni ljekara, poslodavac će biti dužan premjestiti u dnevnu smjenu na iste ili druge odgovarajuće poslove. Noćni rad za maloljetnike će biti zabranjen, dok se posebna zaštita propisuje za trudnice, majke i usvojitelje.
Zagarantovan dnevni i sedmični odmor
Radnici će imati pravo na najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora unutar 24 sata. Izuzetak će biti punoljetni sezonski radnici koji rade u dva dijela tokom dana – njima odmor će moći trajati osam sati, ali uz obavezni zamjenski odmor.
Sedmični odmor za punoljetne radnike iznosit će najmanje 24 sata neprekidno, a za maloljetnike najmanje 48 sati. Ako se organizacijom posla onemogući odmor, poslodavac će morati omogućiti zamjenski odmor, odmah po završetku pojačanog rada.
Godišnji odmor bez gornje granice
Svi radnici će imati pravo na najmanje 20 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora (25 dana za maloljetnike i radnike na teškim radnim mjestima). Predviđeno je da se ukine dosadašnje ograničenje maksimalnog trajanja odmora, odnosno da se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom može dogovoriti i duži odmor.
Bit će zabranjeno odricanje od odmora ili njegova novčana isplata tokom trajanja radnog odnosa. Praznici, bolovanja i plaćena odsustva se neće uračunavati u godišnji odmor.
Godišnji odmor u više dijelova i slobodan dan
Godišnji odmor moći će se koristiti u više dijelova. Prvi dio morat će trajati najmanje 12 radnih dana neprekidno i iskoristiti do kraja tekuće godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine.
Poslodavci će plan odmora morati donijeti do kraja marta, a rješenje o godišnjem odmoru uručiti radniku najmanje sedam dana ranije. Radnici će imati i pravo da jedan dan godišnjeg odmora iskoriste kada žele, uz obavijest poslodavcu tri dana ranije.
Plaćeno odsustvo za važne životne događaje
Za vjenčanje, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže porodice radnici će imati pravo na ukupno do sedam radnih dana plaćenog odsustva godišnje.
Očevi će dobiti pravo na odsustvo nakon rođenja djeteta, a jedan roditelj na slobodan dan za polazak djeteta u prvi razred. Dobrovoljni davaoci krvi imat će pravo na jedan plaćeni slobodan dan koji se neće oduzimati od općeg fonda za lične potrebe.
Plaćeni dani za vjerske i tradicijske potrebe
Poslodavci bi trebali omogućiti između četiri i šest slobodnih dana godišnje za vjerske ili tradicijske potrebe, a svi ti dani bit će potpuno plaćeni. Radnici će moći, na vlastiti zahtjev, jednom sedmično koristiti i pauzu do 60 minuta za vjerske potrebe, koja ulazi u radno vrijeme.
Neplaćeno odsustvo za njegu porodice i hranitelje
Radnici će dobiti pravo na do pet radnih dana neplaćenog odsustva godišnje za ličnu njegu bolesnog člana uže porodice (uz medicinski dokaz), dok će hranitelji imati pravo na do 10 radnih dana.
Prava i obaveze iz radnog odnosa tokom neplaćenog odsustva miruju (uključujući odjavu sa osiguranja), pa bi se praktična primjena ove odredbe trebala dodatno precizirati tokom parlamentarne procedure.
Posebna pravila za pomorske ribare
Prednacrtom novog Zakona o radu FBiH predviđeno je i donošenje posebnog pravilnika koji će precizno urediti radno vrijeme, odmore i odsustva radnika na pomorskim ribarskim plovilima.