Lana Prlić o zakonima, reformama i izazovima u Federaciji BiH

Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Lana Prlić govori za Hercegovački.ba o ključnim zakonima, izazovima u zakonodavnom procesu i prioritetima u narednim mjesecima. 

U intervjuu za naš portal, zastupnica Lana Prlić osvrnula se na dosadašnji rad Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istaknuvši niz važnih zakona koji su usvojeni u aktuelnom sazivu, od Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji do Zakona o civilnim žrtvama rata i reformi u oblasti fiskalne politike.

Posebnu pažnju javnosti izazvale su nedavne izmjene Krivičnog zakona FBiH, u vezi s kojima Prlić naglašava kako nije bilo nikakve namjere uvođenja cenzure, već zaštita žrtava osvetničke pornografije.

Govoreći o prioritetima u narednom periodu, Prlić ističe nastavak fiskalnih reformi, novi Zakon o radu, uspostavljanje alimentacionog fonda, ali i zakon o Gorskoj službi spašavanja, čiju inicijativu je zajedno s kolegicom Pekić pokrenula nakon direktne komunikacije s građanima.

Upravo dijalog s građanima i uključivanje nevladinog sektora, smatra, ključni su za transparentan i kvalitetan zakonodavni proces.

Lana Prlić / PR

U nastavku donosimo intervju:

Poštovana Prlić, kako biste ocijenili dosadašnji rad Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH u ovom sazivu? Koji su po Vama ključni zakoni i odluke koje su obilježile protekli period?

– Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima svoj tempo rada, i do sada je usvojeni brojni zakoni, strategije i drugi dokumenti. Zakoni i odluke koje su obilježile protekli period su Zakon o plinovodu „Južna interkonekcija“, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, Izmjene i dopune Zakona o radu kojim se omogućava rad studentima, Zakon o posebnom registru lica osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima, set energetskih zakona, Izmjene i dopune Zakona o doprinosima, Zakon o unutrašnjoj trgovini, kao i Zakon o civilnim žrtvama rata kojim smo uveli zakonska prava za djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja, te brojni zakoni koji su u usvojeni u formi Nacrta, kao i brojne strategije, i imenovanja. Pokrenut je rad Federalnog USKOKa, čime nakon više od decenije počinje primjena Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala. Osnovana je Fondacija za razvoj i modernizaciju, a prvi put kroz zakon rješavamo pitanje isplate trajnih naknada zaslužnim sportistima.

Koje teme i oblasti smatrate prioritetima u narednim mjesecima u radu Parlamenta FBiH? Na kojim inicijativama Vi osobno trenutno radite?

– Nakon usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakona, planirano je usvajanje i zakona koji imaju za cilj fiskalnu reformu, kao primjerice sinhronizacija sa Zakonom o fiskalizaciji financijskih transakcija, kao i novi Zakon o radu. Inicijative na kojim je uspostavljanje alimentacionog fonda u FBiH na čemu se na neki način već radi, obzirom da je u završnoj fazi studija koja tretira i ovo pitanje.

Nedavno su u proceduru upućene izmjene Krivičnog zakona FBiH, koje su izazvale velik upažnju javnosti i burne reakcije, posebno među novinarima i organizacijama civilnog društva.

Možete li pojasniti šta su bile Vaše namjere sugestijama koje ste poslali i kako komentirate kritike koje su Vam upućene?

– Hvala Vam na ovom pitanju, i prilici da još jednom pojasnim o čemu se tačno radilo. Naime, izmjene i dopune Krivičnog zakonu koje za cilj imaju usuglašavanje Krivičnog zakona FBiH sa Istanbulskom konvencijom je nešto na čemu radim kao zastupnica još od svog prošlog mandata u Predstavničkom domu. Sugestije koje sam uputile su se odnosile na sljedeće, a to je da se krivična djela protiv spolne slobode i morala ne mogu zamijeniti novčanom kaznom kako je to do sada bio slučaj ukoliko je izrečena kazna do godinu dana, te neovlašteno snimanje, nažalost pogrešno je protumačena moja namjera. Moja sugestija, koju je prihvatila radna grupa Ministarstva pravde FBiH, koja se odnosi na neovlašteno snimanje je imala za cilj spriječiti i sankcionisati neovlašteno snimanje koje se odnosi na osvetničku pornografiju. Ove sugestije sam radila sa međunarodnim i nevladinim organizacijama, i te apsolutno niko, ni ja, ni Vlada FBiH, niti bilo ko od aktera koji stoje iza ove sugestije nije imao namjeru da uvede cenzuru medijima, kako je to nažalost protumačeno u javnosti. Kroz svoj politički angažman uvijek sam bila dostupna medijima, i imala korektnu saradnju. Nakon što mi je ukazano na ovaj problem i tumačenje, izašla sam pred Vaše kolege iz medije i objasnila, te je Krivični zakon povučen iz parlamentarne procedure na dalju doradu. Izmijenjeni Krivični zakon je došao u parlamentarnu proceduru, i ovaj sporni član je obrisan, te je ovo krivični djelo preciznije definirano u cilju sprečavanja osvetničke pornografije. Nažalost, neke kolege koje dijele zastupničke klupe sa mnom, kao i neki mediji su i dalje inzistirali na kritikama i tumačenju koje su se ispostavile kao netačne, iako su neki zastupnici dok su krizirali mene i Vladu FBiH „zaboravili“ na svoje sugestije koje su iste kao one koje sam ja uputila. Međutim, to je sada iza nas, ono što je bitno je da je ta, nazovimo je, nespretna formulacija, ispravljena.

Lana Prlić / Facebook

Koliko je, po Vašem mišljenju, važno da zakonodavni procesi budu jasni, transparentni i otvoreni za javnost, posebno kada se radi o zakonima koji se tiču slobode izražavanja i medijskih sloboda?

– Zalažem se da zakonodavni procesi budu jasni i transparentni, zato i postoje javne rasprave kako bi svako imao mogućnost da da svoj doprinos. Također, svaki građanin ima pravo da se obrati nekom od zastupnika sa pitanjem, inicijativom ili sugestijom vezano za neku problematiku ili zakonsko rješenje. Više puta su upravo tako nastale neke od inicijativa i zakonskih rješenja koje sam uputila u parlamentarnu proceduru.

Jeste li spremni uključiti predstavnike novinarskih udruženja i organizacija civilnog društva u daljnje konsultacije oko izmjena Krivičnog zakona?

– Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri su godinama bile u parlamentarnoj proceduri u formi Nacrta, te je i pri samoj izradi Prijedloga Zakona su učestvovali predstavnici Komisija Predstavničkog doma, nevladin sektor, međunarodne organizacije, te su se ove izmjene i dopune Krivičnog zakona ticale isključivo harmonizacije Zakona sa Istanbulskom konvencijom, odnosno usklađenosti i izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Naravno, u Krivičnom zakonu ima još mnogo toga da se izmjeni, ali ove izmjene i dopune su bile fokusirane samo na navedeno, obzirom da veliki porast nasilja u porodici, kao i porast ubistava žena. Također, iskoristila bi priliku da spomenem da ovim izmjenama i dopunama Krivičnog zakona je otklonjena mogućnost da se zatvorska kazna do godinu dana zamijeni novčanom za krivična djela protiv spolne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima. Svaki Zakon koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri, a posebno kada se radi o Nacrtu Zakona nalaže javnu raspravu, tako da su svi u mogućnosti da dostave svoje sugestije na Zakon. Dokumenti koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri su javno dostupni.  Naravno, svatko ima pravo da uputi sugestije, a svaki zastupnik ima mogućnost da inicira izmjene i dopune Zakona.

Kako ocjenjujete trenutni odnos izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH? Ima li dovoljno međusobnog uvažavanja i saradnje ili su prisutne blokade koje usporavaju rad institucija?

– Izvršna i zakonodavna vlast u Federaciji BiH su usklađeni u smislu prohodnosti zakona i dokumenata, obzirom da je u prethodnim sazivima bilo slučajeva da se zakon, strategija ili bilo koji drugi dokument usvoji u jednom domu, a tek za par godina dođe na dnevni red drugog doma, što sada nije slučaj.

Na koji način građani mogu pratiti i utjecati na odluke koje donosi Parlament FBiH? Smatrate li da postoji dovoljno razvijen dijalog između izabranih predstavnika i građana?

– Pored službenih komuniciranja sa građanima, a tu mislim da mailove, kao i na javne rasprave, svakodnevno sam u komunikaciji sa građanima, nevladinim sektorom kao i međunarodnim organizacijama sa kojim komuniciram vezano sa neku problematiku, zakonsko rješenje, inicijativu, itd. Čak i škole i univerziteti posjećuju Parlament upoznaju parlamentarce i razvijaju dijalog. Svaki građanin ima pravo da svako 4 godine odluči kome će dati svoj glas i time ocjeni rad ili da da priliku nekome da ga/ju zastupa.

Lana Prlić / Facebook

Šta biste poručili građanima koji su skeptični prema radu institucija i političara, te često smatraju da njihove odluke nisu u interesu javnosti?

– Razumijem skepticizam građana, ono što mogu da poručim u svoje ime je da kroz svoj zastupnički rad nastojim da sam na raspolaganju građanima, te zagovaram zakonska rješenja koja su interesu svih građana, te radimo na većoj transparentnosti procesa, jer nam je svima u cilju da opravdamo povjerenje koje su nam građani dali, te da budemo servis građanima. Također, želim pozvati i građane da se obrate bilo kojem zastupniku ili predstavniku i da zajedno pravimo bolja rješenja kroz dijalog i uključenost u donošenje odluka.

Nedavno ste uputili inicijativu za donošenje Zakona o Gorskoj službi spašavanja u FBiH zajedno sa Jelenom Pekić. 

Šta vas je motiviralo da pokrenete ovu inicijativu i na koji način smatrate da će federalni Zakon o Gorskoj službi spašavanja unaprijediti sigurnost građana i spasilaca na terenu? Da li ste dobili povratne informacije vezane za ovu inicijativu?

– Inicijativa za donošenje zakona o GSSu koju sam uputila sa kolegicom Jelenom Pekić u parlamentarnu proceduru je nastala tako što mi se na jednoj društvenoj mreži javila jedna gospođa sa pitanjem zašto ne postoji Zakon o GSSu na nivou Federacije BiH, nakon čega smo Jelena i ja krenule da se raspitujemo i pokrenule ovu inicijativu, obzirom da je ova oblast neregulisana u FBiH, i htjele smo da pokrenemo inicijativu koja ima za cilj da se izradi Zakon o GSSu na nivou FBiH kojim bi se uredila prava i obaveza pripadnika GSSa, obzirom da kao što ste i sami naveli pripadnici GSSa su spasioci naših građana i zaslužuju da njihova prava budu definirana, kao što je osiguranje, reguliranje prava izostanka sa posla kada idu na neku od akcija spašavanja, te naknade, ali i obaveze.

Jelena Pekić i Lana Prlić

Na kraju, Vlada Federacije BiH nedavno je donijela odluku o povećanju minimalne plate,što je s jedne strane dočekano s odobravanjem, ali s druge izazvalo kritike dijela javnosti i privrednika zbog velikih nameta i opterećenja za poslodavce. Kako Vi gledate na ovu odluku i njene moguće posljedice po tržište rada i privredu u Federaciji BiH?

– Povećanje minimalne plate je jedna od mjera Vlade FBiH koja ima za cilj vraćanje dostojanstva radnika. Reakcije su kao što ste i sami naveli podijeljene, ali nisu neočekivane, jer je ovo prvi put da se uvodi ovakvo nešto. I tu Vlada FBiH ne staje, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o doprinosima, te slijede druge fiskalne reforme sa kojima se već krenulo, kao i izrada novog Zakona o radu. Zakon o online fiskalizaciji je u javnoj raspravi je također, a uvedena je i neradna nedjelja.  Odlučno se krenulo u borbu protiv sive ekonomije, i svjesni smo da je taj proces će biti težak, obzirom da na tom polju reda odavno nema. Povećanje minimalne plate u Federaciji BiH sa 596 KM na 1000KM, te je samo u prva dva mjeseca ove godine u FBiH refundirano gotovo 20 miliona doprinosa za 78146 hiljada radnika u januaru, i 70951 radnika u februaru. Tržište rada je stabilno.